BANJALUKA, Sve lošiji privredni parametri, pad kreditnog rejtinga države, politička nestabilnost i pad životnog standarda navode banke na razmišljanje o povećanju kamata.
Broj kredita opada, ali raste broj takozvanih loših kredita, tako da će dobre platiše najviše ispaštati. U BiH su inače najveće kamate u regionu i iznose preko osam odsto.
Najave da bi moglo doći do povećan ja kamatnih stopa u BiH zasnivaju se na egzaktnim pokazateljima, tvrde u Udruženju banaka BiH. Podsjećaju da su posljednjih godina, uprkos krizi, kamate bile stabilne, ali da se situacija ipak promijenila.
„Komercijalne banke u prošloj godini iscrpile su svoje rezerve, operativne troškove su smanjile za 320 miliona. S obzirom da je kapital skup, da ga BiH zbog rejtinga zemlje ne može dobiti po nekoj razumnoj ili niskoj cijeni, štednja blago raste, ali nije dovoljan izvor, čini mi se da će biti nužno prespitati nivo kamatnih stopa i vjerovatno da bi moglo doći do blagog rasta“, kaže sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić.
U BiH ima oko milion i po kreditnih partija, od čega samo 150.000 otpada na kredite pravnim licima. Za ekonomskog analitičara Dražena Simića podizanje kamatnih stopa nije iznenađenje.
„Činjenica je da raste broj nenaplativih kredita, što u suštini znači da su bankari izgubili pare koje su pozajmile dužnicima koji ne vraćaju kredit. Da bi nadoknadile taj gubitak, banke će nastojati da uzmu više novca od urednih platiša“, ocjenjuje Simić.
Simić dodaje da se postavlja pitanje limita podizanja kamata kako se krediti ne bi učinili preskupim.
Iz banaka, međutim, kažu da im nisu pomogla ni zakonska rješenja o zaštiti žiranata jer se rizik banaka povećava.
Ekonomski stručnjak Slaviša Raković, međutim, smatra da je nerealno govoriti o drastičnom povećanju kamatnih stopa jer, kako tvrdi, ne postoji nijedan signal ni okolnost koja bi opravdala ekonomiju takve odluke.
„Ako bismo prihvatili da je takav rast moguć, onda bismo došli do gotovo potpune obustave kreditne aktivnosti i mislim da to bankama sigurno nije u interesu. Ono gdje su banke donekle u pravu je činjenica da na domaće depozite plaćaju nešto povećane kamatne stope i tu bi bilo prostora za neku eventualnu korekciju aktivnih kamatnih stopa da bi se pokrili tako plaćeni depoziti. Međutim, s druge strane u situaciji otežanog kreditiranja politike upravljanja rizicima koja ide na kvalitetne klijente sigurno da bi neki porast, pogotovo drastičan, kamata značio da bi i ti klijenti mogli biti izgubljeni“, smatra Raković.
Iz Udruženja banaka BiH podsjećaju da se u kreditnom portfoliju BiH učešće loših kredita povećalo sa 3,3 na 12,6 odsto samo u posljednje četiri godine. Ocjenjuju da situacija nije alarmantna, ali da je ipak opominjuća.
Dražen Simić kaže da bi se stanje djelimično moglo popraviti bržom naplativošću putem sudova. On i Raković slažu se u ocjeni da je jedino rješenje podsticanje privrednog rasta, ali to je ispit koji vlasti BiH još nisu položile, prenose agencije.