BANJALUKA/SARAJEVO, Stočni fond u BiH, kada je riječ o najdominantnijim domaćim životinjama, za pet godina je osiromašio za oko 40.000 grla.
U štalama su bh. stočari 2009. imali 458.000 goveda, dok je brojka 2014. godine srezana na 444.000, što pokazuje na manjak od 14.000 grla.
Po podacima Agencije za statistiku BiH, još poraznija slika vidljiva je na primjeru ovaca, jer je u torovima 2009. godine bilo 1.055.000 ovih životinja, a pet godina kasnije – tek 1.025.000. Znači, 30.000 grla manje.
Jedino su svinjari povećali proizvodnju, pa je 2009. u oborima i na farmama bilo 529.000 svinja, a pet godina kasnije bilježi se mršav rast, odnosno, 532.000 svinja.
Slikovito, Dževad Kovač, predsjednik Udruženja uzgajivača ovaca i koza “Tor”, navodi da je ova djelatnost spala na nivo zoološkog vrta, te dodaje da su vlasnici stada prepušteni sami sebi.
“U posljednjih godinu dana više od 500 ljudi iz našeg udruženja ugasilo je svoja stada zbog nemogućnosti opstanka. Ovo je zahtjevna proizvodnja, a nema potpore države. Ljudi se ovom djelatnošću bave samo zato što moraju”, požalio se Kovač.
Ogorčen je i Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, koji naglašava da je uzrok konstantnog pada, kada je riječ o brojnosti stočnog fonda, nekontrolisani uvoz najznačajnih kategorija mesa, a to su ovčetina, govedina i svinjetina.
“Muči nas nemogućnost plasmana u uslovima nekontrolisanog uvoza, u atmosferi gdje nema apsolutno nikakve zaštite domaće proizvodnje. Dakle, došlo je do toga da farmeri ne mogu da plasiraju svoje proizvode na ovom tržištu, te su zbog drastičnog pada cijena i slabe potražnje prinuđeni da smanjuju brojnost životinja”, rekao je Marinković.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS priznaju da, u odnosu na potencijale u prirodnim resursima, kadrovima i opremljenosti institucija koje su nadležne za razvoj stočarstva, mogu sigurno reći da postoji osnova za daleko veći obim proizvodnje u stočarstvu.
“Svjesni te činjenice, pokrenuli smo niz aktivnosti kako bismo promijenili postojeću situaciju”, ističu iz resornog ministarstva.
Dodaju da je, između ostalog, ovo ministarstvo podržalo veće farme za uvoz rasplodnih grla, a u toku je odabir grla i uvoz visokosteonih junica finansiran iz međunarodnih projekata, koje takođe sprovodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
“Postoji i čitav set mjera namijenjenih podršci razvoju animalne proizvodnje, kao što su premije za mlijeko, premije za priplodni podmladak i premije za tov u govedarstvu, svinjarstvu, ovčarstvu i peradarstvu”, kažu, između ostalog, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. Nezavisne novine
