PODGORICA / ZAGREB – Crnogorski funkcioneri tvrde da je uzrok regionalnog kvara u elektroenergetskom sistemu posljedica velikog opterećenja i porasta dnevne potrošnje te visokih temperatura, a da će međunarodna istraga službene Evropskog udruženja operatora prijenosnih sistema utvrditi odakle su problemi počeli.
Cijela Crna Gora, osim dijela sjeverne regije, veliki dio Hrvatske, BiH i Albanije ostali su bez struje juče oko podneva.
Pojedini regionalni mediji u prvim su izvještajima objavili da je za navodni kolaps u regiji odgovorna Crna Gora, a zatim su objavili da je uzrok kolapsu problemi na granici između Albanije i Grčke…
Albanska ministarka energetike Belinda Baluku potvrdila je da je došlo do kvara na interkonektoru između Albanije i Grčke te da je čula za slične okolnosti u Crnoj Gori te dijelovima Hrvatske i Bosne, javlja Reuters, a prenose Vijesti.
Hrvatski funkcioneri, kako prenose tamošnji mediji, službeno su objavili da je teoretski kolaps mogao pogoditi cijelu Europu, jer su energetski sistemi povezani, te da je neodgovorno iznositi bilo kakve pretpostavke prije službene istrage evropskih tijela, koja obično traje šest mjeseci.
“Svjedoci smo regionalnog raspada elektroenergetskog sistema, a kriviti Crnu Goru za to bi bilo krajnje pogrešno. Problem je nastao kao posljedica jako velikog opterećenja, povećanja dnevnog opterećenja i vrlo visokih temperatura. Sve to dovodi do činjenica da se električna energija ne može kvalitetno prenositi i dolazimo do ovoga što se danas dogodilo“, rekao je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović u službenom obraćanju medijima.
Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je na konferenciji za novinare juče saopštio da su svi gradovi dobili struju koja je nestala u 12.25 sati.
Struja je postepeno uspostavljena sat vremena nakon urušavanja.
Mujović je u prvoj izjavi nakon nesreće zvanično objasnio “Vijestima” da čim imamo visoku temperaturu odmah se dešava da je zračno hlađenje zračnih vodova slabo. To, kako je naveo, dovodi do toga da zbog velikog opterećenja i visoke temperature vod pada i raspada se, a onda se stvara opterećenje na drugom vodu.
“Loša okolnost je što su u trenutku kada je došlo do kvara svi potrošači ostali priključeni. Nadamo se da u trenutku priključenja neće doći do velikog opterećenja i da to neće izazvati nova isključenja”, rekao je Mujović.
Izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović službeno je za “Vijesti”, nedugo nakon nesreće, kazao da je kao posljedica poremećaja regionalnih razmjera došlo do nestanka struje na cijelom području Crne Gore, osim sjevera.
Naveo je i da se katastrofa dogodila i u zemljama u okruženju – Albaniji, Bosni i Hercegovini i značajnom dijelu Hrvatske.
“Uzrok još nije poznat, a CGES u saradnji sa kolegama iz okruženja radi na rješavanju problema i snabdijevanju energijom svih potrošača u Crnoj Gori”, rekao je Asanović.
Pojasnio je da je primarni cilj podizanje i uspostava normalnog rada prijenosne mreže i interkonekcije.
“A uz kolege iz Crnogorskog elektrodistributivnog sustava (CEDIS) osigurano je postupno napajanje svih potrošača u Crnoj Gori”.
Direktor Nacionalnog dispečerskog centra Ranko Redžić rekao je na konferenciji za novinare da nemaju informaciju “što se tačno dogodilo”.
“To će utvrditi Europsko udruženje operatora prijenosnih sistema koja je dio Evropske komisije. Oni će nakon istrage imati detaljne i precizne podatke.”
Redžić je rekao da ne može komentirati navode regionalnih medija da je za događaj navodno odgovorna Crna Gora. Objasnio je da je riječ o regionalnom propustu te da će istraga službenog tijela EK pokazati što se dogodilo.
Kazao je i da ljudski faktor nije uzrok nesreće i da “o tome ne treba ni razmišljati”, te da se ovakav poremećaj u Crnoj Gori nije dogodio u posljednjih 30 godina.
“Uzrok može biti i zelena tranzicija (obnovljivi izvori energije) jer je to tržište vrlo aktivno”.
Na pitanje je li se uzrok regionalnog neuspjeha dogodio na granici između Grčke i Albanije, kako prenose pojedini mediji, Redžić je odgovorio da treba pogledati sve zapise te da je moguće da se i to dogodilo.
Direktor Sektora za upravljanje elektroenergetskim sustavom u HOPS-u (Hrvatski operater) Danko Blažević izjavio je, kako prenosi “Jutarnji list”, da bi incident teoretski mogao utjecati na cijelu Evropu. Pojasnio je da je cijeli elektroenergetski sistem kontinentalne Europe međusobno povezan, a nedostatak je što se takve smetnje prenose iz sistema jedne zemlje u sustav druge.
Blažević je naveo da je za istraživanje takvih incidenata na evropskom nivou tzv vještačenja, a predviđeno vrijeme istrage je šest mjeseci.
“Preliminarno je ‘ispao’ određeni dalekovod između Grčke i Albanije, pa su se tokovi promijenili, no to je još u sferi nagađanja i neprovjerenih informacija. Za izvještavanje o takvim prekidima odgovorne su evropske agencije. Bilo bi neodgovorno učiniti nikakvih predviđanja jer istraga u pravilu traje šest mjeseci”, rekao je Blažević, prenosi Jutarnji list.SEEbiz
5 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Zar je moguće da nemaju zaštitne mjere. Koje spriječavaju u slučaju kvara na jednom dalekovodu, da nema zaštite da se šteta ne širi na ostale dalekovode. Pa i naše babe bi napravile sistem zaštite za nekoliko mjeseci ako gas već nema.
ovo ili slično sam već jednom zalijepio ispod ovog članka ali iz meni nepoznatog razloga nije bilo objavljeno odnosno je nestalo
https://www.linkedin.com/pulse/addressing-inconvenient-truth-intermittent-renewable-energy-jones
Radi se o tome da kad jedan dalekovod ispadne sa sledećeg najbližeg se povuče amperaža koju ne može podnjeti, osigurač odreaguje, onda krenu tako se gasiti ko domine, to nije moguće zaustaviti, jedino da se ulaže u nove dalekovode, ali od toga Kaja, Đoko Ekvator i slični nemaju profita pa će se nastaviti samo zgradurine redati dok ne ostanemo skroz bez struje ko Južna Afrika
U ovom konkretnom slučaju bi decentralna solarna struja bila rješenje, jer sistem je puko usljed preopterećenja zbog klima uređaja, a sunca ima baš kad je klima najpotrebnija…
Postoje zaštite, ali one štite sistem tj. opremu. Slično kao što osigurači u našim kućama ne štite nas od strujnog udara već našu trafo-stanicu od prevelike struje koja nastane kod kratkog spoja.
Zaštite štite dalekovode od prevelike struje, ali takođe i generatore kod naglog pada (ili porasta) frekvencije. Ukoliko bi došlo do oštećenja generatora došlo taj kvar bi bio jako skup, a vrijeme opravke bi se mjerilo mjesecima. Ovako, zaštite odrade posao, nastaje blackout i onda se polako ponovo pušta sistem dio po dio. I to nije baš jednostavno, proguglaj izraz “black start”. Sve je dobro prošlo kako je moglo.