SARAJEVO/BANJALUKA, Spoljnotrgovinska komora (STK) BiH je najneefikasnija privredna komora u regionu, jer gotovo u potpunosti zavisi od naplate članarina, dok na primanja zaposlenih troši više od polovine svog budžeta, saznaju “Nezavisne”.
Privrednici i stručna javnost ocjenjuju nedopustivom činjenicu da STK čak 84 odsto od ukupnih prihoda ostvaruje po osnovu zakonski nametnutog “harača” svojih članova, a da svega 16 odsto sredstava obezbjeđuje vlastitim angažmanom, odnosno od ponuđenih usluga.
Naime, finansijski izvještaj STK za 2012. pokazuje da su ukupni prihodi iznosili 7,43 miliona KM, od čega 6,22 miliona KM po osnovu članarina.
Doduše, u prvom polugodištu ove godine taj nivo je pao na 75 odsto, ali je i dalje najveći u okruženju. Poređenja radi, prihodi od članarina entitetskih komora i državnih komora u susjedstvu imaju daleko manje učešće u ukupnom budžetu, te iznose od 48 odsto (Privredna komora Srbije) do 74 odsto (Hrvatska gospodarska komora).
Analitičari ocjenjuju da je zavisnost STK od članarina produkt zakonski utvrđene obavezne članarine, koja im obezbjeđuje siguran priliv, zbog kojeg nisu motivisani da uspostave širi set vlastitih usluga za privrednike. Velike kompanije su proteklih godina kritikovale obračun članarine, koja je, na primjer, za Rafineriju nafte Brod godišnje iznosila astronomskih 3,3 miliona KM, što je, na kraju, dovelo do ublažavanja naknada.
U Srbiji, pak, Privredna komora od ove godine funkcioniše na principu dobrovoljnog članstva, što ih je stimulisalo da u ponudu uključe istraživanje tržišta i izradu investicionih projekata, pa im vlastite usluge, prvi put, donose veći prihod nego članarine.
Druga indikativna stvar u STK su plate i ostala primanja zaposlenih, na koje je lani potrošeno više od četiri miliona KM, odnosno čak 57 odsto ukupnih rashoda (u prvom polugodištu 2013. i 58 odsto), dok u ostalim državnim komorama u zemlji i okruženju troškovi po tom osnovu ne prelaze polovinu budžeta.
Osnovna neto plata Ahmeta Egrlića, predsjednika STK, kako nam je potvrđeno, iznosi 3.380 KM, a Brune Bojića i Nemanje Vasića, dvojice potpredsjednika – 2.880 KM. Kada se na to pridodaju minuli radni staž, topli obrok, regres i ostala primanja, mjesečna “koverta” čelnika STK se podeblja i na 3.800 KM, a njegovih zamjenika na 3.300 KM.
Pozivajući se na tajnost ličnih primanja, u STK su uskratili podatke o platama ostalih rukovodilaca. Međutim, kako se saznaje, mjesečna primanja generalnog sekretara, njegovih zamjenika, te direktora sektora i službi Komore iznose od 2.500 do 3.000 KM.
Bruno Bojić, potpredsjednik STK, potvrdio je “Nezavisnim” da mu je neto plata 2.880 KM, iako, kako kaže, to po zakonu nije bio dužan otkriti. Mjesečni dohodak ocjenjuje jako niskim, ukazujući da je doktor nauka i pritom praveći poređenje se “partnerskim” ministrom spoljne trgovine BiH, te državnim poslanicima, za koje ističe da imaju daleko veće plate.
“Nemam prevoz niti naknadu za odvojeni život, a od mene se očekuje da uvijek budem primjereno obučen, da platim kavu i slično”, obrazlaže Bojić.
Na opasku da kafu ne plaća iz svog džepa već od dnevnice ili po osnovu reprezentacije, Bojić je dao zamjerku i na “nisku dnevnicu” za službeni put u zemlji od 25 KM.
Kada su ocijenili da je riječ o sasvim solidnoj dnevnici za bh. prilike, Bojić je kazao da se za 25 KM “ništa ne može kupiti ili možda mislimo da treba da jede sendvič”.
Izudin Kešetović, dugogodišnji privrednik i profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli, smatra da STK i druge komore u BiH funkcionišu kao i javne institucije – živeći kao paraziti na račun poslovne zajednice.
“Zakonski obavezna članarina komorama je svojevrsni parafiskalni namet ili dažbina, koje što prije treba ukinuti. Komore s postojećim načinom rada su izgubile svaku svrhu postojanja, odnosno postale su svrha njihovim rukovodiocima, koji ugodno žive na račun privrede. I to će tako trajati sve dok ne bude uspostavljen sistem dobrovoljnog članstva i ne budu uvedene striktne kontrole javnih ovlaštenja koja su im dodijeljena”, uvjeren je Kešetović.
Produkcija afera
STK BiH je prošli mjesec bila u žiži javnosti kada je Faruk Jašarević, smijenjeni generalni sekretar, na bazi nepravosnažne sudske presude pokušao izvršiti puč.
On je uz pomoć Velibora Peulića, tadašnjeg zamjenika generalnog sekretara, kratkotrajno ponovo preuzeo dužnost bez znanja trojice čelnika Komore, kojima je čak i zabranio ulazak u zgradu. Odluke tog dvojca je ubrzo poništio Upravni odbor STK i situaciju vratio u prethodno stanje.
To je bila samo zadnja u nizu afera i institucionalnih kriza koje potresaju STK proteklih šest godina, od nepoštivanja nacionalne rotacije na mjestu generalnog sekretara, do podnošenja tužbi za zloupotrebe dužnosti i finansijske pronevjere više rukovodilaca. Nezavisne novine