BANJALUKA, Mjere dogovorene između predsjednika RS Milorada Dodika, Saveza sindikata i ministara u Vladi RS o poboljšanju položaja radnika su stihijskog karaktera, zbog čega neće donijeti vidljive efekte, smatraju predstavnici poslovne zajednice i rivalski entitetski sindikati.
Među predloženim mjerama ističe se uvođenje krivične odgovornosti poslodavaca za neprijavljivanje radnika, zatim povećanje poreske stope na mjesečne plate veće od 2.000 KM, sa 10 na 15 odsto. Inicirano je, takođe, formiranje antikorupcionog tima i uvođenje dvije stope PDV-a, odnosno povećanje osnovne stope sa 17 na 18 odsto, a smanjenje oporezivanja osnovnih životnih namirnica.
Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, pozdravlja namjere sankcionisanja “svih onih koji remete zdrav i pošten pristup poslu”, pa tako i nesavjesnih poslodavaca, ali se protivi načinu na koji se iznose.
“Bojim se da ovakve stihijske akcije mogu samo napraviti štetu, a ne suštinsku promjenu potrebnu za uspostavljanje reda. Riječ je o mjerama radi mjera, koje predstavljaju bacanje prašine u oči”, uvjeren je Milić.
Takav zaključak, kaže, izvodi iz prethodnih iskustava, odnosno izostanka rezultata poslije sličnih “ad hok” inicijativa. Kao argument navodi to da je u RS sada 20.000 manje zaposlenih nego prije tri godine, da se privreda guši u nelikvidnosti, a socijalni fondovi zapadaju u sve veću dubiozu.
Prijedlog povećanja poreza na visoke plate Milić podržava pod uslovom da se vrati neoporezivi dio dohotka do iznosa najniže mjesečne plate u RS.
“Bez toga nema povoljnosti za one koji imaju najniže plate, već se samo puni budžet, iako bi suština priče valjda trebalo da bude da se rasterete najugroženiji i to na način da se ne umanji budžetski priliv”, ističe on.
Goran Račić, privrednik i predsjednik Skupštine Udruženja ekonomista RS – SWOT, takođe, kaže da bi od povećanja poreza na visoke plate bez vraćanja neoporezivog dijela plate profitirala samo država, a ne radnici i poslodavci.
“Progresivna stopa bi imala smisla samo s uvođenjem neoporezivog dijela dohotka kojim bi se izašlo u korist poslodavcima i poboljšala poreska konkurentnost RS u odnosu na zemlje u regionu”, kaže on.
Zakonsko utvrđivanje krivične odgovornosti poslodavaca za neprijavljivanje radnika Račić smatra nepotrebnim, pozivajući na dosljednu primjenu postojeće legislative za koju kaže da je prilično rigorozna.
“Vlada RS i sada ima adekvatne instrumente za borbu protiv rada na crno, ali je problem u nesprovođenju zakona i u tome što su povećane stope doprinosa na plate još više podstakle takve negativne pojave”, naglašava on.
U Konfederaciji sindikata RS predložene mjere smatraju kozmetičkim i nepotrebnim, posebno kritikujući ideju o formiranju antikorupcionog tima.
“Na djelu je poznata Čerčilova metoda – ako ne želiš nešto da uradiš, formiraj komisiju. Sa time vlast priznaje da institucije koje plaćamo, od Inspekcije, Poreske uprave, do MUP-a i pravosuđa, ne rade svoj posao. Ako će neko drugi preuzeti njihov posao, zašto da ih i dalje finansiramo”, ističe Obrad Belenzada, čelnik tog republičkog sindikata.
Kao ključnu mjeru predlaže drastično smanjenje javne potrošnje i administracije, odnosno preusmjeravanje sredstava od planiranog oporezivanja visokih plata isključivo za podsticaje privrede. Nezavisne novine
