Štednja neophodna za socijalnu stabilnost

BANJALUKA, Pred Republikom Srpskom je teška godina, ali racionalnim ponašanjem svih, uz dodatne restrikcije na strani rashoda i mjere za povećanje prihoda, budžet za ovu godinu biće uspješno realizovan.

Poručio je to u intervjuu za “Glas Srpske” ministar finansija RS Zoran Tegeltija.
– Ekonomskom politikom predviđeno je da 2011. bude godina reformi i stabilizacije privrednih aktivnosti uz očuvanje socijalne i fiskalne stabilnosti. Sasvim su realna očekivanja da RS u 2011. godini ostvari realnu stopu privrednog rasta BDP-a od 2,5 odsto – kazao je Tegeltija.
* Kako ocjenjujete usvojeni budžet i Ekonomsku politiku za 2011. godinu i da li su dostižni ciljevi koji su projektovani?
TEGELTIJA: Budžetski okvir za 2011. godinu je na nivou prošlogodišnjeg, što je posljedica obaveza koje proizilaze iz Zakona o fiskalnom savjetu BiH i aranžmana sa MMF-om. Budžet, koliki god bio, nikada nije dovoljan da se zadovolje svi zahtjevi korisnika. Međutim, racionalnim ponašanjem svih uz dodatne restrikcije na strani rashoda i preduzetim mjerama na strani prihoda biće obezbijeđena neophodna sredstva za ostvarenje svih ciljeva koji su definisani Ekonomskom politikom RS za 2011. godinu. Ovim dokumentom je predviđeno da 2011. bude godina reformi i stabilizacije privrednih aktivnosti uz očuvanje socijalne i fiskalne stabilnosti RS kako bi se stvorile pretpostavke za povratak na stope privrednog rasta koje je RS ostvarivala prije uticaja svjetske ekonomske krize.
* Lider SDA Sulejman Tihić podnio je zahtjev Ustavnom sudu BiH za ispitivanje ustavnosti Zakona o izvršenju i Odluke o usvajanju budžeta RS za 2011. godinu. Kako ocjenjujete taj zahtjev i da li je on političke, a ne ekonomske prirode?
TEGELTIJA: RS je ispoštovala raniji dogovor da se poštuje odluka da se budžeti usvajaju u obimu iz prethodnih godina. Stoga je jasno da je sve što u ovom trenutku dolazi iz Sarajeva usmjereno u pravcu blokade institucija RS i smatramo da je to loša odluka. Valjda žele da i u RS ništa ne funkcioniše, jer u FBiH nije konstituisana vlast i da blokadom rada institucija RS pokažu da u BiH ništa ne funkcioniše.
* Sve prognoze govore da će ovo biti veoma izazovna godina zbog nastavka ekonomske krize. Da li je u takvim uslovima realno očekivati rast BDP-a koji je predviđen Ekonomskom politkom?
TEGELTIJA: Analiza kretanja makroekonomskih pokazatelja u 2010. godini, a posebno imajući u vidu oporavak spoljne trgovine uz rast izvoza od 30,2 odsto i realni rast BDP-a u drugom i trećem kvartalu, pružaju nam sasvim dovoljno argumenata za optimizam. Navedeni pokazatelji i analize jasno govore da je prisutan postepeni oporavak privredne aktivnosti u RS. Ako se tome dodaju planirane investicione aktivnosti u 2011. godini, koje bi trebalo značajno da doprinesu oporavku građevinskog sektora koji je najviše pogođen krizom, sasvim su realna očekivanja da RS u 2011. godini ostvari realnu stopu rasta BDP-a od 2,5 odsto. To se uostalom podudara i sa procjenama međunarodnih finansijskih institucija.
* Koji su najveći izazovi za ekonomiju RS u ovoj godini?
TEGELTIJA: Naši prioriteti, a time i izazovi koji su pred nama su očuvanje radnih mjesta, podrška privredi kako bismo omogućili privredni rast, očuvanje socijalne i zadržavanje fiskalne stabilnosti. Naravno, ništa manje važno nije ni zadržavanje investicione aktivnosti sa akcentom na javno-privatno partnerstvo i podrška finansijskom sektoru.
* Sindikat i poslodavci su najviše primjedbi imali na povećanje stopa poreza i doprinosa tvrdeći da će to neminovno dovesti do smanjenja plata i otpuštanja radnika?
TEGELTIJA: Vlada se našla između dva suprotstavljena zahtjeva za održivost socijalnog sektora i rasterećenje privrede. Povećani doprinosi znače novo opterećenje, ali i dodatna sredstva za fondove, što znači da se Vlada opredijelila za stabilizaciju socijalnih fondova. Prilikom donošenja odluke o prijedlogu povećanja stope poreza na dohodak i stopa doprinosa Vlada je imala u vidu i negativne efekte koji mogu da proisteknu iz takve odluke. Ne možemo tvrditi da dio poslodavaca obaveze po osnovu povećanih poreza i doprinosa neće prebaciti na radnike kroz smanjenje plata ili da u nekim slučajevima neće doći do otpuštanja zaposlenih. Zbog toga smo sektorima koji su najviše pogođeni dali druge olakšice u vidu smanjenja osnovice na koju se uplaćuju doprinosi kako bi ukupan efekat navedenih izmjena na njihovo poslovanje bio neutralan.
* Kada je u pitanju naplata doprinosa mnogo je primjedbi na rad Poreske uprave koja kontroliše taj proces. Kako planirate riješiti taj problem?
TEGELTIJA: Svjesni smo problema neplaćenih poreza i doprinosa posebno zbog toga što se za doprinose vezuju prava iz socijalnog osiguranja. Rad Poreske uprave nije osnovni i jedini razlog za takvu situaciju. Konstantno se radi na poboljšanju naplate poreskih obaveza, a posebno doprinosa. U Poreskoj upravi je uspostavljen jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa i na jednom mjestu se registruju svi obveznici radi poboljšanja kontrole i naplate. Pored toga, važna novina je da je u izradi i novi zakon o Poreskoj upravi kojim će biti unaprijeđen poreski postupak, posebno postupak prinudne naplate, zatim poreske evidencije, kontrole zakonitosti i pravilnosti obračuna i plaćanja oreza, obrada poreskih prijava i transparentnost rada Poreske uprave.
* Kada će početi najavljena reforma penzijskog sistema i na kojim principima će se zasnivati?
TEGELTIJA: To je jedna od ključnih reformi u ovoj godini. Sistem međugeneracijske solidarnosti na čijim principima počiva naš penzijski sistem je dugoročno posmatrano određen demografskim kretanjima uz pogoršanje odnosa broja penzionera u odnosu na broj zaposlenih. Pored tog debalansa problem je i što samo 7,2 odsto penzionera ima puni radni staž zbog čega imamo veoma nisku prosječnu starosnu dob prilikom ostvarivanja prava na penziju. Zbog toga ćemo izvršiti reforme s ciljem finansijske konsolidacije sistema kroz proširenje kruga osiguranika, penaliziranje prijevremenog penzionisanja, promjenu načina određivanja i usklađivanja penzija, te redefinisanje posebnih prava i uvođenje više reda i kontrole u oblast invalidskih i penzija ostvarenih po osnovu posebnih prava. Namjera nam je da u prvom kvartalu ove godine utvrdimo nacrt novog zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju kako bismo kasnije došli do najboljeg rješenja koje će biti prihvatljivo za sve. Smatram da je realno očekivati da primjena novog zakona počne 1. jula 2011. godine.
Krediti
* Da li RS ove godine planira nova zaduženja i za koje namjene će biti iskorišćena?
TEGELTIJA: Vlada će odobriti kredit od četiri miliona evra za informatizaciju škola uz učešće Vlade u tom programu sa milion evra. Biće ispregovaran kredit od 30 miliona dolara s Južnom Korejom radi izgradnje južnog krila Kliničkog centra Banjaluka i kredit kod Evropske investicione banke za izgradnju bolnica u Bijeljini i Banjaluci. Vlada će se dogovoriti i o kreditu vrijednom oko 20 miliona dolara sa Svjetskom bankom za izgradnju irigacionog sistema i zajmu sa Evropskom investicionom bankom za izgradnju sistema za zaštitu od poplava. Za prvu fazu tih projekata u 2011. godini biće obezbijeđeno od 30 do 40 miliona evra.  Glas Srpske