BRISEL, Raste zabrinutost za evrozonu – bonitetne agencije redom snižavaju rejting banaka, a prestrašene štediše podižu svoj novac.
Moćna američka rejtinška agencija “Mudis” (Moodys) ponovo dijeli loše ocjene. Nakon što su snižavanjem rejtinga kažnjene italijanske banke, ista sudbina zadesila je i 16 španskih.
U Grčkoj štediše masovno dižu svoj novac sa bankovnih računa u strahu od sloma domaćeg bankarskog sistema.
Ostanak Grčke u evrozoni ionako je sve nesigurniji, a sada je snižavanje rejtinga španskim bankama dodatno povećalo zabrinutost za dalju sudbinu evra.
Španija je u evrozoni četvrta ekonomija po veličini, pa bi zaoštravanje krize u toj zemlji moglo imati daleko veće posljedice po evro nego sudbina Grčke.
Ipak, Španija nikako ne uspijeva da se izvuče iz recesije niti je u stanju da napokon počne da bilježi ekonomski rast.
I snižavanje rejtinga španskim bankama dijelom je posljedica problema koje ta zemlja ima sa smanjivanjem deficita i zabrinutošću da nema dovoljno sredstava kako bi podržala banke koje imaju poteškoća.
Dojče vele podsjeća da loše ocjene rejtinških agencija znače – teže i skuplje nabavljanje novca na tržištu.
Banke uglavnom posuđuju novac međusobno i jasno je da loša ocjena izaziva nepovjerenje u kreditne sposobnosti dotične banke. Osim toga, takva banka teško privlači i klijente koji su spremni da ulože novac u nju.
U najgorem slučaju može doći i do povlačenja kapitala iz banke. Ukoliko još i štediše počnu prazniti svoje račune, može se reći da ta institucija ima ozbiljne probleme. Najteža posljedica je – platežna nesposobnost.
Naravno, to je najgori scenario od kog su evropske banke još uvijek daleko. Zato građani koji imaju uloge u filijalama banaka kojima je rejting snižen za sada nemaju razloga za zabrinutost. Pogotovo što i država garantuje za štedne uloge do određene visine.
Osim toga, pad rejtinga ne znači automatski platežnu nesposobnost neke banke, nego se, prije svega, odnosi na kreditiranje i ulaganje pa nema direktnih posljedica po štediše.
Zbog takvog razvoja situacije sve su glasniji zahtjevi za daljim mjerama za suzbijanje krize. MMF smatra da bi Evropska centralna banka (ECB) trebala na tržište novca da izbaciti nove količine svježeg kapitala i smanji referentnu kamatnu stopu ispod jedan odsto.
Predlaže se i da ECB kupi još više državnih obveznica država u krizi, poput Španije i Italije. To bi pomoglo tim zemljama da dođu do svježeg novca pod relativno povoljnim uslovima i stabilizovalo bi njihove bankarske sisteme.