SARAJEVO, Ekspanzija izgradnje autoputa na koridoru 5c u Federaciji BiH, tek što je faktički počela – mogla bi da bude zaustavljena, ukoliko vlada Fadila Novalića ne pronađe novi produktivni model finansiranja planiranih dionica.
Kao što je poznato, JP “Autoceste FBiH” kreditno je zaduženo kod banaka, od kojih je uzimalo višemilionska sredstva za izgrađene dionice. U ovom trenutku kompanija po postojećem modelu može servisirati dug (mjesečne rate) tek od svojih prihoda, od naplate putarina i raznih doprinosa, i tako do 2019. godine. Za nove dionice više se ne mogu zaduživati – jer novi kredit, ukoliko bi ga uzeli, nemaju odakle vraćati.
Sve bi se ovo moglo ispostaviti kao veliki problem u vezi s planiranim završetkom izgradnje ovog ključnog infrastrukturnog projekta u BiH, koji je proteklih godina bio u ekspanziji nakon decenijskog zastoja, opstrukcija i kašnjenja.
Iz Kabineta premijera Novalića “Nezavisnim” je potvrđeno da Vlada FBiH razmatra nekoliko opcija modela daljeg finansiranja gradnje autoputa.
“Niti jedna opcija nije isključena, uključujući i kreditiranje, ali prednost dajemo nekreditnim aranžmanima. Cilj nam je nastaviti i pojačati rad po ovom pitanju u odnosu na prethodna dva mandatna perioda. Smatramo da bi kontinuitet rada na koridoru 5c uveliko doprinio ostvarenju razvojnih planova ove vlade”, rečeno je iz Novalićevog kabineta.
Eksperti, pak, smatraju da vlada Fadila Novalića, inače prvog uspješnog preduzetnika na čelu Vlade FBiH od rata naovamo, mora žurno pronaći novi model finansiranja, no tek bi ovdje mogli nastati novi problemi.
Naime, prema mišljenju dokazanih ekonomista i profesora, iako se kao jedna od mogućnosti u startu nameće ugovaranje koncesija, teško je očekivati interesante za ovakvu vrstu ulaganja s obzirom na postojeću (i planiranu) frekventnost na koridoru 5c.
“Pitanje je ko bi se mogao pojaviti i biti zainteresovan za koncesiju? Da bi putevi bili u funkciji, mora biti dovoljno putnika i robe, jer zašto bi neko bacao svoje pare na koncesiju? Zato smatram da nema govora da će se neko javiti, jer se njegov novac može puno brže oplođivati u, recimo, ‘BH Telecomu’, gdje može ulagati i zarađivati”, smatra Vjekoslav Domljan, profesor i ekonomski ekspert iz Mostara.
Kao jedino moguće rješenje Domljan vidi dobijanje koncesionih sredstava evropskih razvojih banaka, koje u ime evropske transportne solidarnosti mogu ulagati u ovakve projekte.
“To su svakako najjeftinija sredstva, ali svakako je neophodno napraviti temeljnu analizu, jer matematika je neumoljiva”, ističe Domljan.
Njegov kolega, sarajevski profesor i ekspert Muris Čičić, zaključuje da novonastala situacija za ljude iz branše nije ništa novo.
“Oni imaju još sredstava za dionicu Počitelj – Međugorje, Zenica jug – Zenica sjever i za dio oko Svilaja, i to je to. Već se spominje da dionica Žepče – Doboj ide pod koncesiju, samo pitanje je ko će se javiti. U ovom trenutku možemo samo spekulisati”, navodi Čičić.
On podsjeća na iskustva Hrvatske, koja je izgradila impozantnu mrežu autoputeva, no same one se ne mogu isplaćivati od svojih sredstava.
“Dakle, ako BiH uskoro dobije status kandidata za EU, odmah se kvalifikujemo za sredstva iz IPA fondova za ove namjene, i to bi znatno olakšalo cijeli posao. Međutim, svakako će ključni problem biti dionica Tarčin – Mostar, koja prolazi kroz planine i koja će biti izuzetno skupa”, ističe Čičić te zaključuje kako je izuzetno važno da Vlada FBiH pronađe najbolji model budućeg finansiranja. Nezavisne novine
