BANJALUKA – Zemljoradničke zadruge s kraja prošlog vijeka gube bitku sa modernim načinom poslovanja i polako nestaju, zbog čega bi, kažu poljoprivrednici, dodatnu pažnju trebalo posvetiti samoj organizaciji i udruživanju, jer bi to povećalo konkurentnost poljoprivredne proizvodnje.
Jedan od primjera je i laktaška Zemljoradnička zadruga “Agro-Đurić” Jaružani, za koju je Okružni privredni sud u Banjaluci prije nekoliko dana donio rješenje za otvaranje stečajnog postupka. Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnesen je još krajem jula prošle godine, jer su, između ostalog, računi u blokadi dugi niz godina.
Predsjednik Zadružnog saveza Republike Srpske Rajko Kulaga kazao je za “Glas Srpske” da u registru trenutno postoji 386 zadruga, od kojih je svega 110 aktivno, dok je u procesu uspostavljanja poslovanja još desetak novoosnovanih.
“Sve ostalo su neaktivne zadruge. Ima određen broj zadruga koje su pasivne i imaju problema u poslovanju i one će se ugasiti, pitanje je samo dana kada”, rekao je Kulaga.
Uglavnom su to, dodaje on, stare zadruge iz prethodnih sistema, koje su imale odgovarajuću imovinu i sve što je potrebno, međutim menadžment većine njih se nije uspio uskladiti sa novim uslovima poslovanja na tržištu.
“Jedna od njih je i laktaška “Agro-Đurić”, gdje je posljednja revizija, po programu vanrednih revizija, urađena 2007. godine”, kazao je Kulaga, dodajući da je do sada već 120 zadruga likvidirano i izbrisano iz sudskog registra, većinom iz prijeratnog perioda.
Nove zadruge imaju dobre menadžere i oni, prema njegovim riječima, imaju jasnu viziju rada zadruga i samog zadrugarstva.
“Za razliku od starih, nove zadruge ostvaruju odlične rezultate i sve se postepeno razvijaju. Suština je da one okupljaju sitnija i srednja poljoprivredna gazdinstva, kojima omogućavaju organizovanu proizvodnju, odnosno otkupljuju i plasiraju proizvode. Jednostavno rečeno oni su produžena ruka poljoprivrednika”, objasnio je Kulaga.
Sve veći broj zadruga otkupljene proizvode, koje ne uspiju prodati, zadržavaju i stvaraju novu vrijednost tako što ih prerađuju. Teško da bi, dodaje on, sve to zadruge mogle same da nemaju podršku resornog ministarstva.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da je nestao nekadašnji oblik udruživanja poljoprivrednika sa samim tržištem i dobavljačima repromaterijala.
“Tako bi i danas trebalo da se radi, tako da poljoprivrednici sa manje ulaganja postižu bolje rezultate. Na primjer, da svi koriste neku radnu mašinu koju nabavi zadruga. S druge strane, tu je i uvezivanje i nuđenje na tržište većih količina robe, gdje mogu biti konkurentniji. Zbog toga smatramo da bi trebalo više pažnje posvetiti organizaciji i udruživanju proizvođača”, kazao je Marinković.
Dodao je da taj vid saradnje među domaćim poljoprivrednicima nije toliko izražen putem zemljoradničkih zadruga, s obzirom na to da su sve dobavljačke kuće, odnosno poljoprivredne apoteke, same po sebi zadruge u smislu da proizvođači kod njih mogu uzeti dio repromaterijala i onda kroz svoju robu platiti.
Rajko Kulaga kaže da su u toku pripreme za obilježavanja 118. godina zemljoradničkog poljoprivrednog zadrugarstva u Srpskoj.
“U aprilu ćemo obilježiti i 25 godina rada i poslovanja Zadružnog saveza Republike Srpske, kao samostalne i nezavisne krovne organizacije zadrugarstva Srpske”, kazao je Kulaga. Glas Srpske