BEOGRAD, Tržište nekretnina konačno se pokrenulo u većini srpskih gradova. Najveći doprinos tome daju gastarbajteri, koji su trenutno najozbiljniji kupci, ali i prodavci. Oni koji su dočekali penziju i riješili da ostanu da žive tamo gdje su decenijama radili sada po realnim cijenama prodaju kvadrate u domovini. Za razliku od njih, srednja generacija ipak kupuje nekretnine u svojoj zemlji, pošto je sada idealna prilika. Takođe, na tržištu su se pojavili i stanovi za koje kupci ne izmiruju obaveze po hipotekarnim kreditima.
Kvadrati koje prodaju banke imaju znatno nižu cijenu od tržišne. Naime, ukoliko klijent ne izmiruje mjesečne obaveze banka angažuje vještaka, koji osim tržišne procjenjuje i takozvanu likvidacionu cijenu u slučaju hitne prodaje. Taj iznos je manji za 25 do 30 odsto od tržišne vrijednosti stana. Preporuka banaka je da klijenti sami, ukoliko ne mogu da plaćaju rate za kredit, nađu kupca, izmire obaveze prema zajmodavcu i tako im još i ostane para za kupovinu manjeg stana ili zakup. U praksi, međutim, gotovo da nema kupaca koji ulaze u takvu “avanturu”, mada u agencijama za promet nepokretnosti kažu da, ukoliko se taj postupak odvija u saradnji sa bankom, problema nema.
– Nema rizika u kupovini stana sa hipotekom, jer će kupac dobiti takozvanu brisovnicu, odnosno dokaz da je nekretnina “čista” – kaže Kaća Lazarević, suvlasnica “Alke”. – Ali, takve transakcije treba raditi samo u saradnji sa bankom i uz angažovanje renomirane agencije za promet. Kapara se u takvim slučajevima ne isplaćuje. Inače, kupci sada i te kako vode računa o pravnoj sigurnosti pa tako u većini slučajeva ne prihvataju kvadrate koji nisu uknjiženi i one koji su u postupku legalizacije. Činjenica je da samo jedan odsto investitora uknjiži nekretnine prije raspodjele ključeva. Kada je riječ o cijeni, još ima mnogo prodavaca koji ne shvataju da je ružičasto vrijeme za prodaju prošlost. Vrijeme visokih cijena kvadrata je iza nas, pa prodavci i investitori treba da prave nove kalkulacije.
Janković ističe da je, trenutno, u Boru u ponudi oko 70 stanova, ali da je, uprkos povoljnim kreditima koje odobravaju banke, potražnja za njima veoma slaba.
“Udarne lokacije” su zabilježile pojeftinjenje, ali postoji cijena ispod koje se ne ide. Jedno vrijeme neopravdano papreni novobeogradski blokovi i naselja koja nisu u centru grada vratila su cijene na period od prije četiri godine, i to su realne cifre. Sada u novobeogradskim blokovima stan može da se kupi za 1.300 evra po kvadratu, na Karaburmi od 1.000 do 1.300, a u Borči za 700 do 900 evra. Kod “Beogradske arene” kvadrat je 2.000 do 2.200, a na Vračaru od 1.500 do 2.500 evra, naravno, ne računajući ultraluksuzne stanove.
Pravi porast potražnje za stanovima očekuje se sa porastom kupovne moći i jačanjem domaće valute. U “Koliersu” kažu da je teško ocijeniti kada će se to desiti, vjerovatno za godinu-dvije, što je i optimalno vrijeme za realizaciju velikih projekata, koji su trenutno u pripremi na tržištu Beograda, prije svega izgradnja 4.700 stanova na lokaciji bivše kasarne “4. juli”.
Kragujevac: slab pad
Tražnja, odnosno prodaja stanova pala je za oko 30 odsto u odnosu na raniji period, procjene su kragujevačkih građevinara i trgovaca nekretninama. U Kragujevcu se trenutno “aktivno” gradi oko 500 stanova, dok su mnoga gradilišta stala, radovi su započeti, ali je rok završetka neizvjestan.
Cijene su neznatno pale i kreću se, zavisno od lokacije i kvaliteta gradnje, od 900 do 1.500 evra za kvadrat novog stana. U najužem centru grada oko 1.000 evra cijeni se kvadrat i u starijim zgradama, dok se na periferiji može pazariti i za 700 evra.
Novi Sad: poslije zastoja
Stanovi se u Novom Sadu ponovo traže. Potražnja, kako ističu investitori, istina, nije onakva kakva je bila prije nekoliko godina, ali stvari u stanogradnji su se, poslije krize i najava da će u ponudi biti stanova i za 650 evra po kvadratu, ponovo pokrenule.
Poslije zastoja koji je trajao nekoliko mjeseci najtraženiji su, kako objašnjava Tatjana Zelenika, menadžer u kompaniji “Houm invest”, stanovi površine do 50 kvadratnih metara.
Cijene se, u zavisnosti od lokacije i stepena izgrađenosti, kreću od 1.000 pa do 2.500 evra po kvadratnom metru – kaže Zelenika. Novosti
