SARAJEVO, Društva za upravljanje dobrovljnim penzijskim fondovima u Federaciji BiH moći će se osnovati uz novčani dio osnovnog akcionarskog kapitala od najmanje tri miliona KM, sadržano je u Nacrtu Zakona o dobrovljnim penzijskim fondovima koji je utvrdila Vlada Federacije BiH.
Federalno ministarstvo finansija otvorilo je javnu raspravu o Nacrtu zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima koja će trajati do 19. 7. 2016. godine.
Dobrovoljni penzijski fond može biti fond otvorenog tipa, u kojem slučaju prihvaća zahtjeve za članstvo od bilo koje osobe koja ima prebivalište u BiH, te koja prihvata dobrovoljni penzijski program. Dobrovoljni penzijski fond može biti i zatvorenog tipa, te osnovan za potrebe određenih poslodavaca i sindikata, te mora nuditi jedan ili više dobrovoljnih penzijskih programa. Jedno društvo za upravljanje može organizovati jedan ili više dobrovoljnih penzijskih programa.
Ko može organizovati penzijski program
Poslodavac, udruženje poslodavaca, profesionalno udruženje i sindikat mogu organizovati penzijski program i zaključiti ugovor sa društvom za upravljanje kojim se organizator obavezuje da vrši uplate penzijskog doprinosa za račun zaposlenih, odnosno članova sindikata i da plaća naknadu za usluge društvu za upravljanje, a društvo za upravljanje se obavezuje da ulaže prikupljena novčana sredstva i omogući povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima članovima programa. Poslodavac može organizovati penzijski program samo za svoje zaposlene.
Prema Nacrtu zakona, Društvo za upravljanje je dužno zaposliti na neodređeno vrijeme najmanje jednog investicijskog savjetnika za svaki fond kojim upravlja i zaposliti jednog ovlaštenog internog revizora.
Ako ukupna imovina dobrovoljnih penzijskih fondova kojima upravlja društvo za upravljanje, pređe iznos od 50 miliona KM, kao i za svako dalje povećanje imovine dobrovoljnih penzijskih fondova za navedeni iznos, osnovni akcionarski kapital društva za upravljanje mora se povećati za milion KM, u roku od 60 dana.
Mjere protiv lošeg upravljanja
Ako je neprimjerenim uticajem imaoca kvalifikovanog udjela upravljanje društvom s pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, Komisija je ovlaštena da preduzme odgovarajuće mjere kako bi se taj uticaj spriječio.
Mjere obuhvataju, uz odgovarajuće nadzorne mjere, i podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za izricanje privremenih mjera u vezi s korištenjem glasačkih prava vezanih za udjele imaoca kvalifikovanih udjela.
Takođe, Društvo za upravljanje je dužno da uspostavi sistem unutrašnjih kontrola na svim nivoima.
Naknade za članove fonda
Naknade za članove fonda uključuju naknade za usluge društva za upravljanje a koje se sastoje od naknade prilikom uplate penzijskih doprinosa, po stopi od najviše tri odsto od vrijednosti izvršenih uplata, te naknade za upravljanje fondom, koja se obračunava po stopi od najviše dva odsto godišnje od neto vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda.
Nacrt zakona, takođe, predviđa u koju imovinu dobrovoljni penzioni fondovi mogu ulagati, te definiše ograničenja za ulaganja.
Društva za upravljanje su dužna da objavljuju prinos dobrovoljnog penzijskog fonda najkasnije 15 dana od završetka tromjesečnog perioda koji završava 31. marta, 30. juna, 30. septembra i 31. decembra. Prinos se obračunava za posljednjih 12 mjeseci do dana objavljivanja, odnosno kumulativno za period od pet godina i od početka poslovanja.
Pravo na penziju iz dobrovoljnog osiguranja
Prava iz dobrovoljnog penzijskog osiguranja (ostvarivanje prava na penziju) član fonda može ostvariti najranije s navršenih 58 godina života. Isplata penzije može biti privremena ili doživotna. Isplatu penzije vrši društvo za osiguranje koje ima odobrenje Agencije za nadzor za obavljanje poslova životnog osiguranja i koje ima saglasnost za obavljanje jednog dijela poslova u oblasti dobrovoljne penzije Komisija i Agencija za nadzor su dužne da propise za provođenje ovog zakona donesu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu zakona. Indikator.ba
