ARILJE, Prije samo pola godine, ariljski tekstilci bili su vješti krojači sopstvene sreće. U preko 100 šivara, desetak predionica i nekoliko farbara, zaposlili su 1.000 radnika i, s pravom, – postali su pravi „srpski Mančester“. Za samo nekoliko mjeseci, globalna kriza bacila je na koljena neumorne preduzetnike.
– Svijet diktira cijene repromaterijala, pamuk je za godinu dana poskupio trostruko, kao i poliester, a kupovna moć ljudi u Srbiji drastično je pala. Brojni manji tekstilci sve su uložili u proizvodnju – kaže Miloš Stefanović, vlasnik „Stefana“ i jedan od najvećih ariljskih tekstilaca. – Nekoliko firmi je pred zatvaranjem, a neki su već „stavili katanac“ na proizvodnju.
Osipa se polako armija tekstilaca, do juče sigurno uhljebljenje, više nije ariljska stvarnost. Otkazi postaju svakodnevica, a preostali radnici su uglavnom na minimalcu.
– Ako ovakav trend potraje, za dvije godine više neće biti proizvodnje tekstila u Arilju. Ušli smo u „začarani krug“ opšte krize, a država nažalost još nije ni prepoznala problem – dodaje Stefanović. – Imamo sada u Srbiji „Beneton“, država ovoj kompaniji sa 10.000 evra subvencioniše zapošljavanje novih radnika. Za ariljske novozaposlene tekstilce izdvaja svega 90.000 dinara.
Početak tranzicije Ariljci su dočekali spremni, priskočili su u pomoć državi, svoje podrume pretvorili su u male radionice, krenuli su od nule, prihvatili su radnike iz propalih giganata: „Kolora“, „Trikotaže“ (ITA) i „Cvete Dabić“. Sreća je kratko trajala, u novim i modernim, skupocjenim postrojenjima, ljudi se ponovo suočavaju sa otkazima i nemaštinom. Ostala im je jedino nada, da će poslije iduće berbe pamuka u svijetu cijene sirovina pasti, i da će država početi da štiti sopstvenu privredu.
Bez posla
Izgubilo je Arilje status varoši u kojoj se dogodio „privredni bum“. Danas je to gradić sa prosječnim primanjima od 23.000 dinara. Do nedavno, slika je bila drugačija. Tražili su Ariljci radnike u okolnim gradovima, jer nije bilo dovoljno domaće radne snage. Danas i oni najbolji ostaju bez posla.
Drugi se zaštitili
Cijena pamuka na svjetskom tržištu dostigla je istorijski maksimum, poplave u Pakistanu smanjile su količine sirovine, a izvoz iz Indije je zaustavljen, jer je ova država ispunila propisane kvote.
– Brojne države su na vrijeme kupile rezerve ove važne sirovine. Kod nas to nije učinjeno, pa se čak i bolnice već nekoliko mjeseci suočavaju sa nestašicom gaze – kaže Nenad Pećinar, predsjednik Opšteg udruženja preduzetnika Arilja. Novosti