BEOGRAD, Na ruskom tržištu vlada konkurencija kao i u zapadnoj Evropi i srpske firme nemaju proizvode koje mogu da ponude tom tržištu”, kaže NIkola Pavičić iz Sintelona.
Predsjednik Upravnog odobora ove kompanije navodi da je ruska privredna delegacija, koja je boravila u Srbiji predvodjena predsjednikom Ruske Federacije Dmitrijim Medvedevim, poslaka domaćim firmama ‘jasnu poruku’ da jedino udruživanjem sa evropskim partnerima mogu dostići kvalitet i konkurentnost koje zahtjeva rusko tržište.
“Ono što je jasna poruka iz ove pojsete je da Srbija neće moći da razvija dalju saradnju sa Rusijom ukoliko ne nađe zajednički jezik sa firmama iz zapadne Evrope. Na ruskom tržištu vlada konkurencija kao i u zapadnoj Evropi i srpske firme praktično nemaju proizvode koje mogu da ponude tom tržištu”, rekao je Pavičić.
Podsjećajući da je “Sintelon”, pored “Hemofarma”, naš najveći investitor u Rusiji, sa ulaganjima od preko 300 miliona evra i već izgrađenom fabrikom koja posluje na tom tržištu, on je dodao da taj ‘recept’ mogu da primjene hiljade srednjih i malih preduzeća u Srbiji.
“Mi tamo već 15 godina imamo svoje fabrike, i te fabrike su zauzele poziciju na ruskom tržištu. Sa druge strane, “Sintelon” i kompanija “Tarket” koja je postala suvlasnik, samo prošle godine su iz Bačke Palanke izvezli robu u Rusiju u vrijednosti od oko 150 miliona evra”, rekao je Pavičić, koji obavlja i funkciju predsjednika Poslovnog savjeta PKS za saradnju Srbije i Ruske Federacije.
On je ocijenio da Srbija ima šansu da poveća izvoz hrane koju Rusi većim dijelom uvoze, ističući da ne postoje velike birokratske prepreke kada je riječ o poslovanju sa Rusijom.
“Kriza jeste pogodila Rusiju, pa i kod njih ima pada prodaje, ali je to i dalje tržište koje raste i na njemu ima firmi iz cijelog svijeta. Zato je zabluda da mi možemo Rusiji prodavati šta hoćemo”, naglasio je poznati privrednik.
Pavičić je pozdravio i dogovor o kreditnom aranžmanu sa Ruskom Federacijom vrednom milijardu dolara. On je naveo da mu je poznato da će se većim dijelom tog novca raditi infrastrukturni projekti, ističući da je neophodan pravilan odabir projekata i da ne treba birati skupe investicija koje ne mogu brzo da se otplate.
“Slažem se da moramo da iskoristimo taj kredit jer je on pod povoljnijim uslovima, ali jako dobro treba da pazimo gdje će novac da ide. On mora otići u projekte koji su u ovom momentu značajni, jer mi smo zadužena zemlja i ne možemo raditi baš sve. Smatram da metro ne bi smio da se radi, jer je to jako skupa investicija”, izjavio je Pavičić. Tanjug