BEOGRAD, Manje zasijanih površina i nizak prosječan prinos po hektaru, Srbiju bi mogli na ljeto da suoče sa deficitom pšenice.
Direktor udruženje “Žita Srbije” Vukosav Saković kaže da je još neizvjesno da li će do toga i doći jer podaci o zasijanim površinama nisu sasvim pouzdani, a ne zna se ni tačno koliki će prinos biti.
“Ako prosječan prinos bude četiri tone po hektaru, imaćemo dovoljno pšenice za nas, ali nećemo imati značajnije količine za izvoz, a ako bude ispod toga, postoji realna opasnost da nam određene količine pšenice nedostaju”, naveo je Saković.
“Uz prinos koji bi prešao 4,5 tone, što se kod nas rijetko dešava u posljednje vrijeme, mogli bismo govoriti o tome da ćemo ostati na svjetskom tržištu ili bar podmirivati potrebe zemalja u okruženju sa pšenicom”, kazao je on.
Prosječan hektarski prinos pšenice u Srbiji u “posljednjih 20 godina je padao, umjesto da raste” i trenutno iznosi 3,7 tona, dodao je Saković.
Sve dok prosječan prinos ne pređe četiri tone, potrebno je da pšenicom bude zasijano najmanje 550.000 hektara, rekao je on, podsjećajući da je u našoj zemlji jesenas u svakom slučaju zasijano malo pšenice.
“Veoma je teško govoriti o tačnim sjetvenim površinama, jer je princip prikupljanja podataka kod nas ‘malo zastario’, a prema podacima iz različitih izvora, sjetva je obavljena na površini između 450.000 i 500.000 hektara”, rekao je Saković, uz opasku da “šta je tačno – nećemo znati skoro sve do same žetve”.
“Imajući u vidu da smo, prema zvaničnim statističkim podacima, zasijali 480.000 hektara pšenice, i da ćemo u novu ekonomsku godinu, poslije nove žetve ući bez ili sa veoma malim zalihama, svakako treba računati na to da će pšenica biti veoma tražena roba na ovom tržištu”, zaključio je Saković.
Trenutno ima žita i za izvoz
U Srbiji ima oko 800.000 tona pšenice, što je sasvim dovoljno do nove žetve, jer ukupna mjesečna domaća potrošnja te žitarice iznosi oko 110.000 tona, kaže Saković.
“Do nove žetve treba nam ukupno 660.000 tona hljebnog žita, iz čega se vidi da bi čak još neke količine pšenice mogle ‘izaći’ iz zemlje, a da bilans i dalje ne bude narušen”, navodi on.
Za prvih šest mjeseci ekonomske godine za pšenicu iz Srbije je izvezeno ukupno nešto manje od 400.000 tona u zrnu, ukazao je Saković, precizirajući da je od 1. jula do kraja decembra izvezeno 282.000 tona pšenice, oko 73.000 tona brašna i određena količina testjenina i biskvita.
Kada je okončana žetva, u našoj zemlji je, zajedno sa prelaznim zalihama, bilo ukupno više od 2,1 miliona tona pšenice, a za kompletnu domaću potrošnju neophodno je 1,6 miliona tona hljebnog žita, podsjetio je Saković, napominjući da je ta razlika od oko 500.000 tona pšenice bila raspoloživa za izvoz.
Komentarišući najavljeno uvođenje dažbine na izvoz pšenice radi zaštite domaćeg tržišta, Saković je rekao da “razmišljanje u tom pravcu treba svakako pohvaliti, ali bi o mjerama trebalo dobro razmisliti”. “Izvozne takse svakako ne mogu i neće uticati na visinu domaće cijene pšenice, jer je ona prije svega posljedica visokih cijena pšenice u svijetu i rezultat usklađivanja naših sa cijenama na evropskim berzama”, rekao je Saković. Tanjug