BEOGRAD, Za pokrivanje minusa u državnoj kasi Srbije, prema procjenama, biće potrebno oko tri milijarde evra.
Država će, kako najavljuju nadležni, rupu u budžetu pokušati da zakrpi i kreditima, gdje god je moguće, po što povoljnijim uslovima. Inicijativa Privredne komore Srbije da se dio državne imovine stavi „u funkciju“, bilo prodajom ili iznajmljivanjem, još nije naišla na „otvorena vrata“ u Nemanjinoj 11. A, prema najgrubljim procjenama, vrijednost državnih nekretnina premašuje 180 milijardi evra i oko 30 odsto te imovine odmah bi moglo da dobije nove vlasnike ili stanare.
Sada država, prvi put poslije nekoliko decenija, ima na jednom mjestu evidentiranu kompletnu svoju imovinu. Po Zakonu o sredstvima u svojini Republike Srbije iz sredine devedesetih, obaveza svih lokalnih samouprava, javnih i drugih preduzeća bila je da prijave Republičkoj direkciji za imovinu državne nekretnine, koje koriste. Većina je tu obavezu izbjegavala tako da je evidentiranje u Direkciji išlo usporeno i dio imovine još nije popisan. Međutim, kako je ove godine Republički geodetski zavod završio izradu katastra nepokretnosti uknjižena je i sva imovina čiji je vlasnik država.
U bazi podataka RGZ država je evidentirana kao vlasnik ukupno 656.583 objekta, 107.743 stana, 15.735 poslovnih prostora, 7.516 garaža. Srbija u svom vlasništvu ima 884.046 hektara poljoprivrednog, 983.111 hektara šumskog i 417.054 hektara građevinskog zemljišta.
Ipak, treba imati u vidu činjenicu da je 6. oktobra prošle godine stupio na snagu Zakon o javnoj svojini, pa će se dio imovine Republike preliti na oko 200 titulara – pokrajina, opština, grad. Takođe, na snazi je i Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, pa će se i po tom osnovu suziti lista državnih nepokretnosti. Kada je riječ o građevinskom zemljištu, Zakonom o planiranju i izgradnji data je mogućnost konverzije prava korišćenja u pravo svojine sa ili bez naknade, tako da će država i u tom segmentu ostati bez dijela imovine, čiji je do sada bila vlasnik.
Prvi korak koji bi država svakako trebalo da napravi je da formira komisiju, koja bi stručnom analizom odredila onu imovinu, koja može da se proda ili izda u zakup. Možda je, tvrde u PKS, ipak u ovom trenutku bolje iznajmljivati prostor, jer prodajne cijene nekretnina padaju. Ali svakako treba napraviti kalkulaciju da li je jeftinije uzimati kredite ili dio imovine staviti u funkciju. To nisu samo poslovni prostori, stanovi, već i velika šumska bogatstva, ekskluzivna lovišta, hidropotencijali.
– Sve je to pod državnom upravom, a sa veoma malim dijelom se posluje domaćinski – kaže za „Novosti“ Goran Rodić, iz PKS. – Karađorđevo, Generalštab, kasarne, aerodromi, koji nisu privedeni namjeni, sve to bi moglo da se iskoristi. Takođe, i zemljište koje niko ne obrađuje, koje decenijama nema korisnike. Veliki su potencijali u prirodnim resursima, jer imamo idealnu klimu i pogodno zemljište za kvalitetne proizvode. Posebno bi mogli da se iskoriste vojni objekti koji su napušteni, stanovi u ruralnim sredinama, koji su služili za smještaj oficira, kao i objekti koji su na ekskluzivnim lokacijama u velikim gradovima. Trebalo bi ih iznajmiti pod uslovom da ih korisnik dovede u pristojno stanje i održava.
Visina ukupnih prihoda, koji se ostvaruje od izdavanja državnih nepokretnosti, nije poznata, ukazuje Rodić. Takvu evidenciju valja napraviti i država mora prihode od izdavanja da bar duplira, odnosno da ne dozvoli da joj nekretnine koje nemaju stanare ili korisnike, propadaju.
Generalštab
Za zgradu Generalštaba u Beogradu, koja je simbol neiskorišćene državne imovine, Ministarstvo odbrane je ranije očekivalo cifru koja će biti dovoljna da se napravi nova, moderna zgrada na Banjici. To je bio plan koji nije realizovan. Sudbinu ovog bombardovanog zdanja odrediće nova vlada Srbije. Dok postoji ograničenje u vidu zaštite spomenika kulture, što znači da zdanje nakon rekonstrukcije mora da ima prvobitni spoljašnji izgled, investitora, nažalost, najvjerovatnije neće biti. Novosti