BEOGRAD, Zastarjela tehnologija, nedovoljno znanje, visoke cijene, slab kvalitet, ali i ogromna konkurencija, glavni su razlozi zbog kojih Srbija skoro i da nema proizvode koje može da ponudi na svjetskom tržištu. Privrednici koji i zadovoljavaju standarde često nemaju dovoljno novca da ulože u izvoz jer ulazak samo jednog proizvoda na raf supermarketa na zapadu košta između 60.000 i 100.000 dolara.
Za dvije godine Srbija je po konkurentnosti pala za jedanaest mjesta, tako da se ove godine od ukupno 136 zemalja nalazi na 96 mjestu, pokazuju podaci Svjetskog ekonomskog foruma. Bolji od nas su Malezija (26 mjesto), Crna Gora (49), te Tunis (32), Namibija (74), Maroko (75), Hrvatska (77), Makedonija (79), a iza nas su Mongolija (99), BiH (102), te Kirgizija koja je na 121. mjestu.
Pojedini srpski proizvodi mogu se pronaći i u najudaljenijim zemljama svijeta. Međutim, količine koje tamo odlaze su neznatne. Većina srpskih izvoznika svoje proizvode mahom usmjerava na tržišta u regionu jer se zbog prepoznatljivosti i slabije konkurencije tamo najlakše i mogu probiti do krajnjih potrošača.
Stevan Santo, direktor “Pionira”, čijih proizvoda osim u zamljama CEFTA regiona ima i u Mađarskoj, Sloveniji, Njemačkoj, te skandinavskim zemljama i Švajcarskoj, kaže da ova kompanija svake godine jača izvoz, ali da značajnih rezultata na tom polju i nema.
– Osvajanje novih tržišta jako je skupo i veliki uspjeh ne može da se napravi preko noći. Konkurencija je ogromna, a izgradnja brenda je dugotrajan proces, tako da nema rapidnih i velikih poteza koji kompaniju mogu brzo i da pozicioniraju. Dobro je i ako svaki dan na tom polju nešto poboljšate – kaže Santo.
Sadašnja pokrivenost uvoza izvozom je oko 58 procenta. Osim poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i robe kompanija čiji su vlasnici izvan Srbije, poput “US Stila”, “Tarketa,” ili “Siemensa”, domaća privreda praktično nema šta da izveze. Ekonomisti smatraju da smo cjenovno, tehnološki i po nivou kvaliteta bez pravih šansi na probirljivom stranom tržištu.
– Potrebne su brze promjene. Treba napraviti poseban program za podsticaj izvoza. Trebalo bi i pozvati strane investitore da donesu ono što nam nedostaje: proizvod, marketing, savremeno upravljanje troškovima – ističe Nikola Pavičić, čelnik “Tarketa” u Srbiji.
U Uniji poslodavaca Srbije kažu da zbog zastarjele tehnologije i dalje najviše izvozimo sirovine ili poluproizvode, a da najmanje izvozimo gotove proizvode iz oblasti elektronike ili auto-industrije.
Hrana, odnosno poljoprivreda je jedini sektor u kome ostvarujemo suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Međutim, ni tu nije sjajno. Agrarni budžet u Srbiji manji je nego u ostalim zemljama. Prerađivački kapaciteti za pojedine proizvode u Srbiji ne postoje, dok oni koje imamo često nisu dovoljni da pokriju zahtjeve velikih tržišta.
– Oni koji kvalitetom i količinama mogu da pariraju konkurenciji na stranim tržištima, često ne mogu i cijenom – kaže Rajić.
Srbija je prva zemlja u svijetu po izvozu maline, ali ovo voće prerađuju i druge zemlje. Imamo i odlična vina, ali i nedovoljne kapacitete da pokrijemo velika tržišta kao što su Ruska Federacija, SAD ili Kanada.
Radmila Milivojević, savjetnik predsjednika Privredne komore Srbije, ističe da pitanje izvoza i konkurentnosti državi treba da budu vrhunski prioritet.
Zbog toga je, kaže ona, neophodna državna Razvojna banka koja bi finansirala privrednike. Za bolje poslovne rezultate, tvrdi naša sagovornica, država bi trebalo i da subvencioniše proizvodnju i izvoz, ali i da smanji administrativne troškove, kao značajno opterećenje.
Osim uz pomoć države i kroz grinfild investicije, kapital za proizvodnju i izvoz moguće je obezbjediti i na finansijskom tržištu.
– Preveliko oslanjanje na inokredite u cilju povećanja konkurentnosti privrede dosta podsjeća na korišćenje dopinga u sportu. Uz doping, njegova sposobnost u takmičenju biće privremeno povećana, ali će vremenom naglo pasti. Tako je i u slučaju zemalja gdje pretjerano korišćenje stranih kredita vremenom mora imati negativne posljedice po rast, razvoj i konkurentnost – kaže ekonomista Mlađen Kovačević.
Najviše izvozimo čelik i limove
Sirovine čine više od 65 odsto ukupnog izvoza Srbije. Najviše izvozimo obojene metale, čelik, limove, kukuruz i valjane proizvode presvučene kalajem. Na listi najvećih izvoznika je “ US Stil” koji najviše izvozi bijeli lim, i to u Italiju, Portugal, Holandiju i Egipat. Na listi najvećih izvoznika su i “Valjaonica bakra” iz Sevojna i “Petrohemija”.