Srbija leži na 173 miliona tona nafte!

BEOGRAD, Stručnjaci procjenjuju da područje Srbije posjeduje nalazišta sa velikom količinom sirove nafte,naročito u „trouglu” između Požarevca, Čačka i Negotina.
Procjene stručnjaka govore da na teritoriji Srbije postoje još neotkrivena nalazišta sa oko 173 miliona tona nafte! Očekuje se početak geoloških istraživanja vrijednih oko pola milijarde dolara, kaže za Press Lajoš Seke, pomoćnik sekretara za energetiku Skupštine Vojvodine.
Nova istraživanja bi osim Vojvodine trebalo da budu rađena u okolini Kraljeva, Požarevca, Negotina, Jagodine i u regionu Mačve. Seke kaže da procjenjene količine nafte ispod tla Srbije iznose oko 173 miliona tona, i to su naše potencijalne rezerve.
NIS na potezu
– Potvrđene rezerve na koje trenutno možemo da računamo iznose oko 8,6 miliona tona nafte. U Srbiji se godišnje izvadi oko 650.000 tona, ali ako većinski vlasnik NIS-a odluči da forsira ležišta, ova količina bi mogla da se izvadi za pet godina. Zato je napravljen jedan veliki projekat istraživanja kako bismo probali da nadomestimo potrošene količine – objašnjava Lajoš Seke.
Opsežna istraživanja na prostoru uz rijeku Moravu i u Negotinskoj Krajini obavljaće se u sljedećih 10 godina.
– Cenim da je vrednost projekata na nivou od oko 500 miliona dolara. U sledeće dve do tri godine mogla bi da budu urađena i prva bušenja kako u centralnoj Srbiji, tako i u Vojvodini – tvrdi Seke.
Pomoćnik u Ministarstvu energetike Dejan Rajković kaže za Press da NIS trenutno radi istraživanja u okolini Čačka i Kraljeva, gdje je i ranije bilo naznaka da ima nafte.
– Skoro sva proizvodnja je koncentrisana na području Vojvodine, a južno od Dunava devedesetih godina pušteno je u eksploataciju samo jedno malo ležište nafte u okolini Požarevca. Sada se NIS-ova istraživanja intenziviraju, sa nadom da će to rezultirati uvećanjem postojećih rezervi. Od toga bi država imala veliku korist. „NIS – Naftagas” trenutno izvodi geofizička istraživanja na području Čačak – Kraljevo, i ukoliko rezultati budu pozitivni, u narednom periodu krenuće se u detaljnija istraživanja – kaže Rajković
U ministarstvu su nam rekli da bi istraživanja mogla da budu rađena i na teritoriji Kraljeva, Požarevca, u Mačvi i u Negotinskoj Krajini. Međutim, u Naftnoj industriji tvrde da će poslije Čačka nastaviti da istražuju oko Kragujevca, Jagodine i Negotina.
Arilje – Negotin
– Naftno-geološka istraživanja se nastavljaju na prostoru Vojvodine, intenziviraju se na istražnom prostoru južno od Save i Dunava i eventualno proširuju na neke inostrane prostore. U okviru ovih radova, na potezu Arilje – Negotin, izvode se geofizička ispitivanja u obimu od oko 227 kilometara
Početak profila je u Arilju, a nastavlja se preko planine Jelice, Čačka, Kragujevca i Jagodine do Negotina. Cio koncept istraživanja ugljovodonika na istražnom prostoru Srbije južno od Save i Dunava radi se prema projektu kojim je predviđeno snimanje oko 600 kilometara regionalnih geofizičkih ispitivanja – saopštili su u NIS-u.
Savjetnik Udruženja za energetiku PKS Ljubinko Savić kaže za Press da su do sada istraživanja nafte i prirodnog gasa najviše rađena u Vojvodini, ali da Srbija generalno nije u dovoljnoj mjeri istražena.
–    Mislim da nije dovoljno istražen prostor ni u Vojvodini, ni južno od Save i Dunava. Treba uložiti napore u istraživanja za proizvodnju sirove nafte. Razlozi za to su mnogobrojni, a da potencijala ima, to pokazuju i rezultati istraživanja susednih zemalja koje su više u ovoj oblasti uložile, ali su mnogo i dobile – rekao je Savić.
Srbija 74. u svijetu!
Prema listi „Vorld fakt buka” od prije dvije godine, Srbija se nalazi na 74. mjestu po dokazanim rezervama nafte! Od okolnih država ispred nas se nalaze Rumuni, koji imaju sedam puta više nafte od nas. Više dokazanih rezervi imaju i Italijani (oko pet puta više), Albanija (oko 2,5 puta), kao i Hrvati. Iza nas su Austrija, Mađarska, Bugarska i Grčka.
Iz domaćih ležišta tek petina potreba
Procjenjuje se da se u Srbiji godišnje izvadi oko 650.000 tona sirove nafte. S obzirom na to da su potrebe srpskog tržišta oko 3,2 miliona tona godišnje, ispada da iz domaćih izvora dobijamo samo petinu potrebnih količina. Treba napomenuti i da je domaća eksploatacija svake godine sve manja.  Press

–