BEOGRAD, Država Srbija bi trebalo da pomogne građevinarima u dobijanju garancija za poslove u inostranstvu, izjavio je potpredsjednik Građevinske komore Srbije Goran Rodić dodajući da su neimari iz Srbije trenutno najtraženiji u Rusiji, Kazahstanu, Azerbejdžanu i Alžiru.
“Imamo puno zahteva iz inostranstva za našom operativom i građevinskom industrijom. Reč je o velikim poslovima u Rusiji, Kazahstanu i Alžiru, kao i zemljama Zapadne Evrope, međutim u ovoj situaciji ne možemo da idemo na ta tražišta, jer nemamo osnovne parametre odnosno garancije banaka koje bi nas pratile na tako velikim poslovima”, rekao je Rodić Tanjugu.
Prema njegovim riječima, srpsko građevinarstva bi moglo da revitalizuje dobar dio svojih kapaciteta samo na radovima u Azerbejdžanu, Rusiji i Kazahstanu.
“Ako u skorije vreme esnaf, sindikat i resorno ministarstvo ne sednu i ne dogovore se mislim da ćemo vrlo brzo doći u situaciji da neće imati sa kim da se razgovara”, ističe Rodić.
Kako je naveo, u građevinskoj industriji Srbije je od 2008. do sada manje oko 25.000 radnika, a sada ih ima oko 60.000.
“Jedan od glavnih uzorka sto opada broj građevinara je nedostatak posla, pa se ljudi prekvalifikuju ili odlaze u inostranstvo. Masa dobrih inženjera, tehničara raznih profila, poslovođa i majstora je već otišlo”, rekao je Rodić.
On je napomenuo da dobar dio radne snage nema više potrebne kvalifikacije i da bi Srbija, ako se nešto ne preduzme, za oko dvije godine mogla da ostane bez građevinske operative, a dobrim djelom i bez radnika u građevinskoj industriji.
“Trend ovakvog slabog stanja u građevinarstvu je prisutan već niz godina unazad, a osnovni problem je što država nije obezbedila garantni fond odakle bi građevinari crpeli garancije i reference za nastup u inostranstvu”, naveo je Rodić.
On dodaje da je nelikvidnost veliki problem domaćih građevinara, jer strane firme, kao glavni izvođači radova u Srbiji, ne izmiruju uredno svoje obaveze prema domaćoj operativi koja je najčešće u ulozi podizvođača.
“Nije problem toliko u tome ko će raditi buduće poslove, već ko će održavati sistem i infrastrukturu. Ostaćemo bez ljudi koji će to održavati i onda ćemo imati velike probleme”, rekao je taj stručnjak Građevinske komore Srbije.
On je kazao da je svako angažovanje radne snage sa strane za te poslove uvijek bar tri puta skuplje nego kada rade domaće firme.
Prema mišljenju Rodića, to što ne postoji Razvojna banka nije samo pitanje Ministarstva građevinarstva Srbije, već i drugih ministarstava i organa koje treba uključiti u rješavanje tog problema.
“Što se bude duže čekalo to će biti teža situacija za naše građevinare. Ako bi se to pokrenulo vrlo brzo bi imali daleko veći priliv deviznih sredstava iz inostranstva od naših građevinaca, a ovako, mislim da ćemo vrlo brzo ugasiti i ovo malo radih mesta koje imamo”, upozorio je Rodić.
Komentarišući najavu resornog ministarstva da će naredne godine uz pomoć građevinara biti donjet novi Zakon o građevinarstvu, Rodić je rekao da bi to bilo dobro, ali da bi trebalo da imamo u primjeni i zakon o građevinskim proizvodima.
“Mora i esnaf debelo da se uključi u izradu Zakona o građevinarstvu i da se na osnovu bogatog iskustva iz prethodnog perioda donese primenjiv i kvalitetan zakon, kako to svet traži”, dodao je Rodić. Tanjug
