BEOGRAD, Stočarska proizvodnja u Srbiji, posljednjih godina je samo blijeda sjenka stočarstva po kom smo prije 20 godina bili poznati širom svijeta. Pad proizvodnje je, kako ističe Milan Prostran, sekretar Udruženja poljoprivrede PKS, posljednjih godina kulminirao, pošto su, zbog nestabilog tržišta, nestabilnog kursa evra i skokova cijena stočne hrane, iscrpljene sve unutrašnje zalihe koje su stočari imali.
Broj grla u Srbiji je, prema podacima Privredne komore Srbije, od početka devedesetih godina opadao po godišnjoj stopi od dva do tri odsto. Proizvodnja mesa je sa 600.000 tona svedena na oko 400.000 tona. U isto vrijeme i potrošnja mesa u našoj zemlji smanjena je sa 65 na 44 kilograma po stanovniku godišnje.
– Pad u stočarstvu, koji se mogao pratiti još od uvođenja sankcija, sada je gotovo doveden do kraja – upozorava Prostran. – Naši stočari nisu uspjeli da se oporave i da se vrate na tržište EU, SAD i arapskih zemalja, u koje smo plasirali šunku, bejbi bif, ovčije meso i piletinu. Srbija, koja je proizvodila 60 odsto mesa koje se trošilo u bivšoj SFRJ, sada podmiruje samo svoje potrebe, a meso se često i uvozi.
Stočarstvo je, dodaje Prostran, grana kojoj je potrebno mnogo godina za oporavak, odnosno, za ponovni početak proizvodnje, tako da problemi, ako izostane prava podrška odgovornih, tek predstoje.
– Po ukidanju sankcija, kada je počela borba za povratak na tržišta, došla je privatizacija – ističe Prostran. – Mnogi kupci velikih kombinata, koji su imali i stočarsku proizvodnju, jednostavno, nisu za nju marili, pošto nije donosila profit, pa su mnoge farme pogašene. U takvoj situaciji, jednostavno, nije bilo izlaza. Sada, međutim, imamo šansu, ali, neophodno je da se napravi kvalitetna državna strategija razvoja, a, takođe, i da se obezbijede kvalitetni investicioni krediti, kako bi stvari krenule nabolje.
Svinjogojstvo
U Srbiji je, prema podacima PKS, lani proizvedeno 252.188 tona svinjskog mesa. I pored toga što, u ukupnoj proizvodnji mesa, svinjetina ima učešće od 55,2 odsto, prošle godine je uvezeno 3.751 tona živih svinja za klanje, u vrijednosti od 6,3 miliona dolara. Uvoz svinjskog mesa i zamrznutih klaničnih proizvoda od svinjskog mesa dostigao je 7.338 tona ili 18,2 miliona dolara.
– Proizvodnja svinja u Srbiji je prije dvije godine dotakla dno, i sada se može očekivati samo poboljšanje stanja – kaže Ivan Radović, sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta. – Svinje, jednostavno, postaju tražena roba, a klaničari sada traže sirovine. Ako se uzme u obzir da smo poznati izvoznici kukuruza, a da se ova žitarica tri puta skuplje prodaje, ako je iskorišćena za stočnu hranu, odnosno, pretvorena u meso, računica je jasna.
Govedarstvo
Srbija već godinama ima odobren kontingent za izvoz 10.000 tona junećeg mesa u EU, a, prema podacima PKS, sa Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom, proda samo malo više od trećine te količine. U isto vrijeme, zbog problema sa cijenom mlijeka, najmanje 200.000 krava muzara završilo je u klanicama, a farmeri su, tek poslije najave da će prestati sa isporukama mlijeka, uspjeli da cijenu svog osnovnog proizvoda sa 26 dinara po litru, povećaju na 28.
– Situacija je takva da jednostavno moramo da smanjujemo proizvodnju – kaže Radomir Bagić, vlasnik farme sa 80 goveda iz Mošorina. – Cijene hrane su skočile, cijena goriva takođe, pa i kurs evra, tako da nemamo izbora. Smanjujemo količinu hrane po grlu, a samim tim, dobijamo i manje mlijeka. Da je cijena mlijeka adekvatna,da imamo 35 dinara po litru, na farmi bih do sada sigurno imao 160 grla.
Živinarstvo
Proizvodnja živine, kako napominje Prostran, u odnosu na svinjogojstvo i govedarstvo, najlakše se oporavlja, pošto ima najkraći proizvodni ciklus. Samim tim, lani je zabilježeno povećanje proizvodnje živinskog mesa, za 5,3 odsto u odnosu na prošlu godinu. Proizvedeno je 80.204 tone ove vrste mesa. Novosti