BEOGRAD, Postoji mogućnost da Srbija naredne godine neće imati dovoljno pšenice zbog čega će morati da se okrene uvozu, kaže stručni saradnik u Privrednoj komori Srbije Branislav Gulan.
Gulan kaže da će ove jeseni pšenicom biti zasijano svega 420.000 hektara, što su nezapamćeno male površine pod hljebnim žitom u Srbiji
Do sada je pšenicom posijano 400.000 hektara, što je “malo i ispod svih očekivanja”, jer je bilo prognozirano da će ove godine za tu žitaricu biti izdvojeno oko 500.000 hektara.
Dugoročan plan je bio da se površine pod pšenicom povećaju na 600.000 hektara, ali su ratari ove godine zasijali rekordno male površine, i pored toga što je vlada učinila sve što je bilo u njenoj moći da ih zainteresuje za taj vid proizvodnje, rekao je Gulan.
On je objasnio da vremenske prilike ove godine ratarima “nisu išle na ruku”, jer je zemljište bilo dosta suvo i tvrdo, ali i da zabrinjava činjenica što proizvođači nisu ni bili zainteresovani za sjetvu.
Gulan je napomenuo da je optimalni rok za sjetvu pšenice bio 25. oktobar, a do tada posijano žito dobro i izgleda, posebno sorte koje su stvorene u institutima.
“Kvalitetnog sortnog sjemena je bilo u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, ali seljacima je to bila skupa sjetva, skuplja od lanjske za oko 30 odsto” i “besparica je uzela danak”, rekao je Gulan.
Kako je objasnio, zbog nedostatka novca, dobar dio posijane pšenice je ,,tavanka”, pa ni ona ne može donijeti berićet. Gulan je naglasio da stručnjaci, iako je optimalan rok za sjetvu prošao, preporučuju da se ona nastavi kako bi dobili više na površinama.
“Sve što se sad sije ne obećava bogat rod, ali uvijek će nešto da nikne… bolje i to nego da njive ostanu nezasijane…”, naveo je Gulan. On je podsjetio da je prethodna žetva bila izuzetno dobra, te je na 491.000 hektara, uz prosječan hektarski prinos od 4,1 miliona tona proizvedeno ukupno oko 2,2 miliona pšenice, što je omogućilo zadovoljavanje domaćih potreba i izvoz 650.000 tona hljebnog žita.
Gulan je podvukao da je neophodno obezbijediti kontinuiran izvoz pšenice iz Srbije na svjetsko tržište u količini od bar 500.000 tona, jer ukoliko nema kontinuiteta, pozicija se gubi, a mjesto zauzimaju drugi izvoznici. Tanjug
