BEOGRAD, Srbija bi od izvoza malina mogla da zaradi od 400 do 500 miliona dolara, ukoliko bi osavremenila proizvodnju tog voća, izjavio je savjetnik predsjednika Privredne komore Srbije za poljoprivredu Vojislav Stanković.
To je gotovo četiri puta više nego sada, rekao je Stanković i podsjetio da Srbija od izvoza malina godišnje zarađuje od 120 miliona dolara do maksimalno 140 miliona dolara.
On je ukazao da je Srbija trenutno treći proizvođač maline na svijetu, iza Poljske i Rusije, navodeći da se u zemlji poslednjih pet godina maline proizvode u prosjeku na 15.000 hektara.
Prosjek proizvodnje malina u Srbiji je 81.000 tona godišnje, a prosječan prinos je četiri tone po hektaru. U domaćoj proizvodnji dominantne su dvije sorte malina – “vilamet” (87 odsto) i “miker”, koja je nešto produktivnija sorta.
Posjedi su relativno mali i usitnjeni, bez sistema za navodnjavanje i prihranjivanje, a produktivnost je dosta slaba, malina se nehigijenski bere i pakuje, tako da je mala proizvodnja prve klase, i tu gubimo u trgovini, objasnio je Stanković.
Smatra se da se proizvodnjom i prometom maline u Srbiji bavi oko 50.000 ljudi, a zapadna Srbija ima najkvalitetnije uslove za proizvodnju maline, kazao je Stanković.
On ističe da je kvalitet srpske maline nesporan, ali bi Srbija morala da osavremeni tu proizvodnju, prije svega uvođenjem visokoproduktivnije sorte na plantažnim zasadima, pod sistemima za navodnjavanje i protivgradnim mrežama.
Kao primjer, Stanković navodi uvođenje sorte “polana” u Poljskoj, koja daje rod nekoliko mjeseci u toku godine, tako da je rod raspoređen u više mjeseci, pa nema “uskog grla” i pritiska kod branja, tako da radna snaga može da se pravilno rasporedi oko tog posla.
Sorta “polana” je izuzetno produktivna, a prinosi su od 15 do 20 tona po hektaru, dodao je Stanković.
“Ta bi malina u našim uslovima dala mnogo kvalitetniji rod od onog koji imaju sami Poljaci i Srbija bi svakako povratila svoj imidž i status na svetskom tržištu maline”, podvukao je Stanković, dodajući da država treba da omogući i besplatan uvoz sadnica malina iz Egleske, Amerike i Kanade, jer je riječ o najproduktivnijim sortama.
Stanković ističe da se mora uvesti red u otkupu maline, i povećati plasman izvoza gotovih proizvoda kao što su sokovi, marmelade, džemovi i navodi da Srbija skoro 97 odsto maline izvozi u smrznutom stanju, dok je udio svježe maline u izvozu mali.
Takođe, Srbija treba da zaštiti geografsko porijeklo maline, Arilje je zaštitilo geografsko porijeklo svoje maline, ali to treba da urade i ostala geografska područja, koja daju kvalitetan plod maline, zaključio je Stanković. Tanjug
