BANJALUKA, Stupanje na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i zemalja Evropskog udruženja slobodne trgovine /EFTA/ velika je šansa i za privrednike iz Srpske, jer podrazumijeva potpunu liberalizaciju u oblasti industrijskih i asimetriju u razmjeni poljoprivrednih proizvoda, rečeno je u Banjaluci na seminaru o mogućnostima trgovinske razmjene sa ovim zemljama.
Direktor Privredne komore Republike Srpske Dragica Ristić rekla je da je dosadašnje učešće robne razmjene sa ovim zemljama u ukupnom obimu bilo simbolično, što znači da postoje velike mogućnosti za njeno proširenje.
“Švajcarska, koja ima dosta naše dijaspore, 40 odsto proizvoda prehrambene industrije nabavlja iz uvoza i tu je sigurno šansa i za zemlje kao što je BiH”, rekla je Ristićeva.
Ona je podsjetila na činjenicu da domaći proizvodi animalnog porijekla ne mogu da se direktno plasiraju na tržište EU, bez dodatnih provjera i specifičnih saglasnosti pojedinačnih zemalja i apelovala na domaće vlasti da otklone te barijere.
“Naši privrednici i predstavnici institucija imaće danas priliku da se od eminentnih predavača upoznaju o mogućnostima izvoza na tržišta EFTA, ali i sa zahtjevima koji moraju biti ispunjeni da bi roba bila plasirana”, rekla je Ristićeva.
Ona je precizirala da je u 2014. godini zabilježen porast izvoza iz BiH u Švajcarsku, pogotovo namještaja.
“Poslovna zajednica u Republici Srpskoj smatra da je ovo velika šansa za domaće privrednike a odziv na današnji seminar će pokazati i potrebu da se, sa druge strane, razjasne sve nejasnoće”, rekla je Ristićeva.
Direktor Instituta za edukaciju Spoljnotrgovinske komore BiH Duljko Hasić rekao je da je Sporazum o slobodnoj trgovini BiH sa zemljama EFTA došao u pravo vrijeme.
“Ulazimo u ubrzaniji proces evropskih integracija, a s druge strane, sada se radi na implementaciji Sporazuma o rastu i zapošljavanju i ovo je dobra prilika za privredu BiH da dobije još jedno novo dosta zahtjevno tržište”, rekao je Hasić.
On je dodao da ovo tržište ima 13 miliona stanovnika, 900 milijardi evra bruto domaćeg prizvoda 68.000 evra nacionalnog dohotka po glavi stanovnika, što je dobra prilika za BiH.
“S druge strane, to je dobra prilika da se unaprijedi ukupna spoljnotrgovinska razmjena BiH sa ove četiri zemlje i obezbijedi zajednička koordinacija privrednih subjekata u zajedničkim nastupima na trećim tržištima”, rekao je Hasić.
On je precizirao da Sporazum podrazumijeva potpunu liberalizaciju za industrijske proizvode, dok veliku prednost predstavlja asimetrija u oblasti poljoprivrednih proizvoda.
“Mi smo u prvom periodu prilagođavanja do početka 2017. godine dobili mogućnost da putem carinskih opterećenja za proizvode iz ovih zemalja pripremimo naše proizvođače za postizanje pozitivne konkurentske sposobnosti”, rekao je Hasić.
On je rekao da poljoprivredni proizvodi animalnog porijekla neće moći da se izvoze do momenta primjene odgovarajućih evropskih standarda, ali da će izvoz proizvoda biljnog porijekla imati velike šanse.
“BiH značajan broj proizvoda iz ove oblasti već plasira na tržište ovih zemalja, što znači da je ovo dobra prilika”, rekao je Hasić.
Prema njegovim riječima, ključni problem na strani BiH je sistem infrastrukture kvaliteta, koji predstavlja kamen spoticanja za proizvode koji se izvoze iz zemlje, ne samo u zemlje EFTA-e, već i u zemlje EU.
“Nažalost, BiH nije uspjela napraviti odgovarajući iskorak u pripremi kada je u pitanju zdravstvena ispravnost ovih proizvoda, odnosno sanitarna i fitosanitarna sigurnost i sljedljivost, ali je potrebno da i država napravi vertikalni sistem koordinacije institucija”, rekao je Hasić.
On je podsjetio da je u novembru prošle godine potpisana Panevropsko-mediteranska konvencija koja se uklapa u ove sporazume.
Ambasador Norveške u BiH En Vibeke Lilo rekla je da je cilj seminara da preduzetnicima u Republici Srpskoj pokaže kako da na najbolji način iskoriste prednosti sporazuma o slobodnoj trgovini.
“Uklanjanjem prepreka za izvoz, nadamo se da će se povećati trgovinska razmjena između naše dvije zemlje”, rekla je Lilo.
Ona je dodala da je uz Sporazum o rastu i zapošljavanju, koji finansijski podržava i Norveška, Sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA došao u pravom trenutku.
“Podržavam sve vlasti u BiH da poboljšaju klimu za investicije i da ubrzaju uspostavljanje kontrola i inspekcija za proizvode, što je zahtjev za EU, koji se primjenjuju i u EFTA”, rekla je Lilo.
Organizator seminara “Mogućnosti unapređenja trgovinske saradnje i izvoza BiH na tržište zemalja EFTA” organizovali su Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Sekretarijat EFTA i Spoljnotrgovinska komora BiH. Srna
