BEOGRAD, Spoljnotrgovinska razmjena Srbije sa svijetom za 11 mjeseci 2010. godine iznosila je skoro 24 milijarde dolara, što je 8,1 odsto više nego u isto vrijeme godinu dana ranije, a glavni podsticaj rastu spoljnotrgovinske aktivnosti dao je izvoz.
Srbija je na inostrano tržište izvezla 8,8 milijardi dolara ili 16,3 odsto više nego u 2009. godini dok je stopa rasta uvoza bila skromnija i iznosila je 3,9 odsto, rezultat je analize Instituta za tržišna istraživanja (IZIT).
U IZIT-u ističu da je izvoz porastao zbog stimulativnijeg deviznog kursa, reaktiviranja nekih vodećih proizvodnih kapaciteta, kao i zbog rasta cijena poljoprivrednih sirovina, metala i nemetala na svjetskom tržištu.
U 2010. otupila je i oštrica svjetske ekonomske krize, povećana je izvozna tražnja čime je stvoren prostor da postojeći proizvodni kapaciteti u Srbiji budu više angažovani.
U IZIT-u smatraju da bi Srbija izašla iz ekonomske krize nije dovoljno imati realnu vrijednost domaće valute i rastuću tražnju iz inostranstva nego i širi proizvodni asortiman zasnovan na visokoj tehnologiji kako bi izvoz po jedinici proizvoda imao znatno višu vrijednost.
Bez tih rezova, baziranih na ulaganju države u sve vidove infrastrukture ali i na kreiranju stabilnog i stimulativnog pravnog ambijenta uz efikasan državni aparat, nema ozbiljnih stranih direktnih investicija, a bez njih ni promjene postojeće proizvodne i izvozne robne strukture, ukazali su u IZIT-u.
U robnoj strukturi izvoza trenutno dominiraju intermedijarni proizvodi sa učešćem od 65,4 odsto što je 27,8 odsto više nego godinu dana ranije, a tome su, pored oporavka izvozne tražnje doprinijele i povećane cijene većine sirovina.
U strukturi srpskog uvoza dominiraju sirovine i repromaterijali dok je uvoz opreme smanjen za čak 28,1 odsto.
Veliko smanjenje uvoza opreme je znak da su izostale investicije u srpskoj privredi koje bi popravile anahroni tehnološki park Srbije i proširile postojeći proizvodni asortiman za izvoz sofisticiranijim proizvodima.
U IZIT-u podsjećaju da je, zbog rasta izvoza, smanjen i spoljnotrgovinski deficit sa 6,9 milijardi dolara na 6,3 milijarde dolara ili za 9,7 odsto, dok je poboljšana i pokrivenost uvoza izvozom.
Da bi taj trend bio održiv na duže staze neophodan je zaokret u ekonomskoj politici koji bi više uvažio realni sektor i njegove potrebe za investicijama, poručili su stručnjaci tog instituta. Tanjug