BON, Skoro trećina Nijemaca željela bi da zemlja napusti evrozonu i smatra da je zajednička evropska valuta štetna, jer zemlje poput Grčke, Irske, Portugalije žive o trošku njemačkih poreskih obveznika, pokazuju rezultati jednog od najnovijih ispitivanja javnog mnenja u najsnažnijoj ekonomiji Evropske unije (EU).
Prema drugoj anketi, velika većina Nijemaca je protiv novog jemstva za grčki dug, pa samo jedan među petoricom smatra da bi to bio prihvatljiv potez, 47 odsto da bi bio „lažan“, dok 33 odsto nema mišljenje.
Tim povodom je internet izdanje najpoznatijeg njemačkog političkog magazina Špigel navelo pet zabluda protivnika evra, koje prenosi njemačka medijska kuća Dojče vele.
Prva greška
Prva greška je uvjerenje da Grci lijepo žive o njemačkom trošku, pa je i visokotiražni list „Bild“, u petak objavio listu 14 privilegija političara i državnih službenika u Grčkoj
– 16 godišnjih plata, dvostruke penzije, doplata za rad kada je hladno.
Uz sve opravdane kritike, pita „Špigel onlajn“, da li je pravedno suditi o jednoj zemlji po korumpiranim političarima i eliti i odgovara da nije, pogotovo ako se ima u vidu da su Grci 2010. drastično štedili i smanjili budžetski deficit sa više od 15 odsto na 10,5, program koji bi u Njemačkoj značio smanjenje budžeta za 125 milijardi evra.
Osim toga, zarade u Grčkoj znatno su manje nego u Njemačkoj i niko od zaposlenih u Njemačkoj ne bi menjao svoj posao za onaj u Grčkoj.
Naime, kako je društveni proizvod u Grčkoj po stanovniku za trećinu manji nego u Njemačkoj, najmanje za toliko su manje i zarade, naveo je Špigel.
Druga greška
Druga greška, po magazinu, jeste mišljenje da bi Grcima bilo bolje bez evra jer bi, navodno, onda ponovo uveli drahmu, devalvirali je, privukli turiste i jevtino izvozili fetu i maslinovo ulje.
To bi, po Špigelu, bilo moguće, ali bi druge posljedice bile katastrofalne – zemlja više ne bi mogla da vraća dugove koji bi i dalje bili u evrima, i odmah bi bankrotirala.
Postojala bi realna opasnost od socijalnih nemira i juriša na banke kako bi uštedjevine bile prebačene u inostranstvo, došlo bi do sloma finansijskog sistema, a strane banke, uključujući njemačke, mogle bi samo da otpišu grčke dugove.
Treća greška
Treća greška je mišljenje da bi stradale samo banke koje su špekulisale.
Inače, njemačke banke pozajmile su Grčkoj 18 milijardi evra, pri čemu nisu u pitanju samo privatne finansijske institucije, već grčke obveznice imaju i tzv. Landesbanke koje su dobrim dijelom u državnom vlasništvu, što znači da bi u tom slučaju poreski obveznici u Njemačkoj bili pozvani u pomoć.
Četvrta greška
Četvrta greška, po Špiglu je večito kukanje kako Njemačka mora za sve da plaća, pri čemu se zaboravlja na sve prednosti koje ta zemlja ima zahvaljujući zajedničkoj valuti, jer najveći dio izvoza – 60 procenata – odlazi u evrozonu.
Osim toga, zahvaljujući evru u Njemačkoj je lakše prebrođena finansijska kriza i inflacija je proteklih godina bila manja nego ikada.
Peta greška
Peta greška je mišljenje da je došao kraj Evropskoj monetarnoj uniji (EMU), jer ukoliko bi Njemačka ponovo uvela marku, došlo bi do velikog rasta njene vrijednosti, izvoz bi bio mnogo skuplji i stao bi, a to bi bio i kraj pozitivnog privrednog razvoja u zemlji.
Kraj EMU bi imao katastrofalne posljedice – pored onih koje se očekuju i mnogobrojne koje je u ovom trenutku nemoguće predvidjeti, upozoravaju ekonomisti iz Instituta za svjetsku privredu u sjevernom njemačkom gradu Kilu, a prenosi Špigel.
Iako nema nikakve sumnje da će spasavanje Grčke imati svoju cijenu za poreske obveznike u Njemačkoj, to je u svakom slučaju jeftinije od paničnog napuštanja evra, zaključio je „Špigel onlajn“.