BEOGRAD, Vrlo je važno da se u narednom periodu odoli nerealnim zahtjevima i pritiscima za podizanje plata u javnom sektoru – kaže, za ”Novosti”, guverner NBS Dejan Šoškić. – Popuštanje u tom domenu bi višestruko uticalo na rušenje koncepta privrednog oporavka Srbije.
* Na šta konkretno mislite?
– Time bi se probile granice deficita u odnosu na privrednu aktivnost, došlo bi do još ubrzanijeg zaduživanja zemlje, i kreirali bi se inflacioni pritisci i na strani troškova i na strani tražnje. Ishod toga bio bi dodatno zaduživanje zemlje, inflacija, još veći trgovinski deficiti i pritisci na slabljenje dinara uz smanjivanje ekonomske aktivnosti… Ovakav scenario ne treba nikome i važno je da kroz socijalni dijalog toga budu svjesni svi. Otuda, vjerujem da nam treba društveni konsenzus oko jednostavnih pitanja: da trošimo samo ono što stvaramo, a da ono što imamo moramo da trošimo vodeći računa o svakom dinaru.
* Kako spriječiti da drugu godinu zaredom inflacija probije zacrtane projekcije?
– Na cjenovne šokove, kao što su nagli rast cijena hrane, energije ili sirovina, monetarna politika nema odgovor. Ono što monetarna politika može jeste da smanji prelivanje tog cjenovnog udara na sistem u cjelini i na kreiranje rasta inflacionih očekivanja. Mjere centralne banke usmjerene su u tom pravcu. Ipak, ako hrana utiče sa 37,8 odsto, a kontrolisane cijene sa preko 20 odsto na indeks potrošačkih cijena u Srbiji kojim mjerimo inflaciju, onda je svima jasno da monetarna politika nije svemoguća.
* Znači, nema rješenja…
– Vjerujemo da upornom i dobro odmjerenom kombinacijom instrumenata monetarne politike inflacija može i mora da se dovede u ciljani okvir. Aktivna saradnja sa državom učinila bi da se to ostvari u kraćem roku i sa manjim troškovima po pitanju deviznih rezervi, finansiranja povlačenja novca iz opticaja i nivoa privredne aktivnosti. Tokom ove godine najvažnije je da kontrolisane cijene ostanu u okviru dogovorenog mogućeg rasta do sedam odsto cilja i da se istraje na fiskalnoj disciplini, odnosno da se strogo poštuje budžet u svim njegovim segmentima.
* Govorili ste da ćete pokušati da sa Vladom usaglasite i neke mjere iz njene nadležnosti, a koje bi spriječile više cijene. Ipak, čini se da tu ništa nije urađeno?
– NBS nije nezadovoljna saradnjom sa Vladom. Njoj treba odati priznanje što je, do sada, bila relativno uspješna i na liniji dogovora sa MMF-om. Želimo da budemo aktivni i konstruktivni saradnik u unapređenju ekonomskog sistema zemlje koji bi Srbiji konačno omogućio da se stabilno i relativno brzo razvija.
* Iz Vlade, ipak, najavljuju poskupljenje struje, a što će sigurno doprinijeti podizanju inflacije?
– Vrlo je važno da se podizanje cijena koje su pod kontrolom države vrši vrlo obazrivo. Najbolje bi bilo da se bilo kakva korekcija cijena u javnom sektoru uslovi prethodno započetim projektima racionalizacije u tim preduzećima. Puko podizanje cijena ne rješava problem, ako se ne podigne racionalnost poslovanja. Ono neće podići fizički obim proizvodnje i usluga u tim preduzećima i neće uticati na realan rast bruto domaćeg proizvoda. Istovremeno, postoje rizici da veći prihodi ostvareni od takvog rasta cijena odu na plate zaposlenih, a kroz efekat ugledanja da se odrazi na rast plata i drugdje i tako u čitavom ekonomskom sistemu kreiraju inflatorni pritisci i na strani troškova i na strani tražnje.
* A, možete li se u predizbornoj godini oduprijeti pritiscima da smanjite restriktivnost, jer za glasače svakako neće biti dobra vijest da im se spremaju više kamatne stope i za dinarske i za pozajmice indeksirane u stranoj valuti?
– Tek kad cijene počnu da se vraćaju ka inflacionom cilju za ovu godinu, možemo govoriti o ispunjenosti uslova za postepenu relaksaciju monetarne politike. Svako drugačije postupanje NBS bilo bi u suprotnosti sa njenim osnovnim ciljem koji je definisan Zakonom. Kada će se ti uslovi stvoriti, zavisiće u velikoj mjeri i od ponašanja države po pitanju nivoa kontrolisanih cijena i kretanja plata u javnom sektoru i penzija.
* Uprava za trezor je u posljednjih mjesec dana emitovala zapise u vrijednosti od skoro 50 milijardi dinara. U kojoj mjeri je ovo ”štit” od rasta kursa evra?
– Svaka država, po pravilu, treba da ima širok spektar različitih hartija od vrijednosti koje je emitovala na domaćem i međunarodnom tržištu. Emitovanje dinarskih obveznica sa deviznom klauzulom mislim da nije dobro rješenje. Time država i dalje preuzima na sebe valutni rizik, a zbog potrebe prelaska u dinare radi kupovine obveznica, investitori, po pravilu, destabilizuju devizno tržište i prije emisije ovakvih papira i neposredno po njihovom dospjeću. Sporedni efekat takve destabilizacije deviznog tržišta je da raste efektivna kamatna stopa koju država plaća na takvo zaduživanje. Što se tiče ”štita” od rasta kursa evra, on u osnovi leži u eksportnom kapacitetu domaće privrede, u kamatnoj razlici između dinara i evra, u prilivu stranih direktnih investicija u Srbiju i od ukupnih, evropskih i regionalnih finansijskih prilika.
* A, koliko je sve to loša poruka za građane kojima poručujete da u svim transakcijama treba da se okrenu dinaru?
– Emitovanje obveznica sa deviznom klauzulom ili u devizama na domaćem tržištu, slažem se sa vama, nije potpuno u skladu sa ciljevima dinarizacije. Naime, ako su investitori u ovakve državne papire domaće banke, time se ne smanjuje nivo njihove aktive, odnosno, imovine izražene u evrima, a to jeste jedan od bitnih ciljeva dinarizacije. Uz to, ne kreira se ni sekundarno tržište hartija od vrijednosti u dinarima, a odsustvo tog tržišta smanjuje mogućnost budućeg razvoja instrumenata monetarne politike. Istovremeno, time se smanjuje i mogućnost da se državi plaćaju veće kamate na njene depozite kod NBS.
Novi aranžman
* MMF je u Beogradu, na posljednjim pregovorima u okviru postojećeg aranžmana. Treba li nastavati saradnju sa Fondom?
– Vjerujem da Srbija treba da uđe u nov aranžman sa Fondom, bez obaveze našeg dodatnog efektivnog zaduživanja. Novi sporazum bi bio dobar signal za investitore, što bi donijelo mogućnost jeftinijeg zaduživanja zemlje. A, na domaćem terenu bi nam pomogao da uspostavimo efikasne mehanizme fiskalne odgovornosti. Ako bismo ušli u nov aranžman iz predostrožnosti, na rok od dvije godine, mislim da bi to bilo optimalno. Novosti
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba