BEOGRAD, Procjene Narodne banke Srbije su da će inflacija za prvi kvartal 2011. biti 5,5 odsto, što je više od planiranog. Dejan Šoškić, guverner NBS, kaže da se ne odustaje od projektovane godišnje inflacije od šest odsto, ali je pozvao državu da obezbjedi stabilnost cijena hrane koja je i dalje najznačajnija komponenta u inflaciji. Stručnjaci kažu da država može da pomogne unapređenjem robnih rezervi, ali da su dometi tih mjera mali.
– Visoke mjesečne stope inflacije početkom 2011. godine posljedica su, prije svega, poskupljenja hrane i rasta cijena koje su pod kontrolom države. Međugodišnja inflacija je u junu 2010. iznosila je 4,2 odsto, a 12,6 odsto u februaru 2011, dok su cijene u martu povećane više nego što smo predviđali. Regulisane cijene su u prva dva mjeseca ove godine povećane za 4,7 odsto, a kad se uračuna poskupljenje struje, rast je bio 7,5 odsto, što je za 0,5 odsto više nego što je predviđeni rast tih cijena za cijelu ovu godinu – kaže Šoškić.
NBS je za ovu godinu projektovala inflaciju od šest odsto, što se, prema ocjeni Šoškića, može postići do kraja godine. I dalje na inflaciju najviše utiču cijene hrane, pa Šoškić poziva Ministarstvo poljoprivrede i trgovine da na njih utiče svojim mjerama.
– Nelogično je da se iz budžeta daju subvencije za poljoprivrednu proizvodnju koja ide u izvoz i da zbog nestašica te robe poskupljuju na domaćem tržištu. Takvim sistemom subvencija profitiraju posrednici u proizvodnji i prometu i kupci u inostranstvu, a na gubitku su građani Srbije – kaže Šoškić.
Ekonomista Milojko Arsić, savjetnik premijera, kaže da je jedna od mjera koja bi mogla da utiče na stabilizaciju cijena hrane unapređivanje politike obaveznih rezervi.
– Država treba da kupuje proizvode kada je njihova cijena niska tokom sezone, a prodaje ih kada je cijena tih proizvoda visoka. Takođe, može da utiče i politikom sezonskih carina, što može smanjiti varijabilnost cijena hrane. Država u tom smislu može brzo da reaguje i da, ako sezona bude loša, poveća uvoz i tako utiče na stabilnost cijena. Međutim, sve ove mjere utiču samo na varijabilnost cijena hrane, dok su dugoročni trendovi u cijenama hrane velikom dijelom određeni faktorima koji su van kontrole Vlade, a koji utiču na ponudu i tražnju hrane na svjetkom nivou, kao što su napredak tehnologije i klimatske promjene ili rast standarda u mnogoljudnim zemljama i upotreba hrane za proizvodnju goriva. Što se tiče ove godine, čak i ako sezona bude prosječna, vjerujem da će se cijene hrane stabilizovati – zaključuje Arsić.
Ekonomista Goran Nikolić kaže da država može na nekoliko načina da pomogne i utiče na cijene i da su jedan od tih načina regulisane cijene koje ona može da propiše kao što je to bilo sa cijenom hljeba.
– Dalje, može da utiče i na cijene inputa za gas ili struju, i da malo aktivnije uključi robne rezerve, odnosno da to bude aktivnije sredstvo za vođenje politike cijena. Efekti ovih mjera ne mogu da budu drastični, ali svakako mogu da utiču na stabilizaciju cijena hrane, pa samim tim i na inflaciju – kaže Nikolić.
Inflacija
Godina Ciljana Ostvarena
2009. 8 +/-2 6,6
2010. 6 +/-2 10,3
2011. 4,5 +/-1,5 /
2012. 4 +/-1,5 /
Uspjeh ako inflacija bude jednocifrena
Kada je riječ o stopi inflacije, Goran Nikolić kaže da je očekivao da će ona u prvom kvartalu biti od 4,5 do pet odsto i da se plaši da ćemo na kraju godine “biti zadovoljni ako ona bude jednocifrena”.
– Međugodišnja inflacija je u februaru bila 12,6 odsto, ali ta inflacija nije reper. Brine me to što vjerujem da će inflacija u prvoj polovini godine biti oko sedam odsto. U svakom slučaju, dobro je što neće biti visoka kao prošlogodišnja, ali teško ćemo do projektovane stope – kaže Nikolić. Blic