MOSTAR – Solarne farme posljednjih godina preuzimaju primat onoga što je smilje trebalo biti, no za razliku od smilja postupci za dobivanje dozvola i saglanosti su rezervisani za tajkune i moćnike čiji je proces oko solarnih elektrana obavijen velom tajne, a tome najbolje u prilog govori činjenica da ni mještani ne znaju što će im biti iznad i oko kuća dok ne ugledaju bagere koji ravnaju zemljišta.
Građani ne znaju ništa o tajkunskim planovima
Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine izričit je po ovom pitanju, a pogotovo u članovima 25 i 29. Samo u Mostaru trenutno 7 grupa mještana (Gubavica, Pijesci, Međine, Prigrađani, Planinica, Miljkovići i Kozice) se bori protiv solara u blizini svojih domova koji im narušavaju ekosistem budući da se mnogi od njih bave stočarstvom i poljoprivredom. To ne priječi lokalne vlasti da rame uz rame s moćnicima rade na onome što nazivaju ‘zelenom tranzicijom’ ili ‘investicijama’ bez obzira što se od zelenila dobije pokrčena šuma za ravnanje terena, a od investicija finansijsku korist ima samo investitor i eventualno jedan zaposleni zaštitar.
Ravnanje hercegovačkog krša i šume za solare. pic.twitter.com/TFPNmlDSEo
— hercegovina.info (@hercegovinainfo) January 3, 2024
Famozni članovi 25 i 29
Mještani godinama već upozoravaju da se sve radi bez njihove volje, ali i ikakvog znanja. Na ovu temu nigdje nije održana nijedna javna rasprava u mjesnim zajednicama područja gdje bi trebale biti solarne elektrane. Zakon jasno nalaže da građani u mjesnoj zajednici putem organa mjesne zajednice odlučuju o poslovima značajnim za život i rad na području mjesne zajednice, a naročito pokreću i učestvuju u javnoj raspravi kod pripreme i donošenja urbanističkih planova na području mjesne zajednice, pokreću inicijative, daju mišljenja i učestvuju u izgradnji komunalnih objekata i objekata u opštoj upotrebi.
Osim tog člana, zakon navodi i da će organi mjesnih zajednica biti obavezno konsultovani o pitanjima o kojima vijeće jedinice lokalne samouprave odlučuje dvotrećinskom većinom i u postupku donošenja planova jedinice lokalne samouprave, kao i o drugim pitanjima o kojima je zatražena konsultacije od vijeća ili načelnika.
Lokalitet Gubavice, južni dio Mostara
Mještani s ovog područja za hercegovina.info su istakli kako se, osim netransparentnih radnji, godinama krši i Zakon o privremenoj zabrani upravljanja državnom imovinom koji je donio Visoki predstavnik još 2005. godine. Vršenje prenamjene zemljišta iz šumskog ili poljoprivrednog u građevinsko zemljište predstavlja ozbiljno kršenje ovog zakona.
“U drugim gradskim područjima prema ovom planu daje se državno zemljište iznad 6. klase, što je zapravo kamenjar bez raslinja. U naseljima Gubavica i Pijesci ovim planom za koncesije se daje poljoprivredno zemljište ispod 4. klase i to 1000 duluma državnog i 10 hiljada duluma privatnog poljoprivrednog zemljišta. S kojom se namjerom samo u našim selima grubo prekršio zakon o poljoprivrednom zemljištu koji izričito brani prenamjenu poljoprivrednog zemljišta od 1. do 4. klase u građevinsko zemljište? Naročito u ovolikom opsegu. Iako se Pijesci i Gubavica nalaze u drugoj agro zoni kojom je zabranjena gradnja, Grad Mostar je više od 50% površine ovih naselja prostornim planom namijenio za gradnju solarnih i vjetro elektrana. Realizacijom ovakvog plana obuhvatilo bi se više od 11 hiljada duluma poljoprivrednog zemljišta, čime bi mještani ostali bez životnog prostora, a naselja bi pretvorili u elektrane. Sve ovo bi neminovno u kratkom roku dovelo do nestanka ovih povratničkih mjesta”, kazao jeEnes Rahimić koji je upozorio i na rad državnih, kantonalnih ili gradskih pravobranitelja koji imaju odgovornost kada svi znaju da se državno zemljište prodavalo po bagateli, a nije uopšte smjelo.
Prostorni plan iz 1990. za mnoga područja je bio jedini važeći i sve donešeno nakon toga je nezakonito. Prema riječima mještana i struke, markice su ‘polijepljene’ bez da su se radile studije izvodljivosti. Pravo pitanje je zašto su se na nestručne i nezakonite planove izdavale koncesije. Nemar, neznanje ili svjesne propuste na svojoj koži su najbolje osjetili stanovnici Pologa, odnosno sela Međine u MZ Polog.
Polog
“Na terenu iznad naselja Polog – Donji istok smo uočili ekocid enormno velikih razmjera manifestovan kroz krčenje borove šume (koju smo nekada sadili da bismo imali zelene površine), spaljivanje iste kao i raznog otpada druge vrste, nepovratno krčenje i ravnanje terena, uništavanje prirodnih izvora vode (i to na način da su izvori zatrpani i preko njih su napravlljeni putevi), zatrpavanje polomljenih solarnih panela u zemlju, spaljivanje raznih vrsta otpada. Svi ovi radovi su napravljeni zbog priprema terena za izgradnju solarne elektrane iako se u studiji koja je rađena na Energetskom Institutu Hrvoje Požar Zagreb (koju je naručio Zavod za prostorno uređenje Grada Mostara), jasno kaže da se na spomenutoj lokaciji ne može graditi ovakav vid elektrane, zbog toga što navedena lokacija ne zadovoljava kriterije zbog prirodnog nagiba prema navedenim naseljima. Sada u praksi imamo slučaj poravnatog terena, niz koji se slijevaju velike količine oborinskih voda direktno u naselje noseći sve pred sobom. Svjedoci smo poplava koje su nas već pogodile u par navrata. Postavlja se pitanje kakvu to zelenu energiju gradi grad Mostar?”, istaknuo je za hercegovina.info Armin Dubljević.
Inicijalni odabir lokacija izdvojio je u ranijoj analizi ukupno sedam makrolokacija „većih“ sunčanih elektrana, što predstavlja relativno mnogo lokacija u odnosu na ukupno područje Grada Mostara. Sve inicijalno odabrane lokacije zadovoljavale su kriterije sa stanovišta zaštite okoliša, te temelju njih nije bilo moguće eliminirati točnu lokaciju. Zbog toga, iz daljnje analize i ocjenjivanja eliminirana je lokacije SE6 – Polog – Donji – istok zbog konfiguracije terena, odnosno smještaja na nagnutom terenu u smjeru jug-jugozapad.
No to nije spriječilo lokalne i kantonalne vlasti da se prave slijepi pred naletom investitora ili da im neki čak ‘idu niz dlaku’ u njihovim naumima. Osim te dvije instance, nedavno je i federalna Vlada na čelu s Nerminom Nikšićem dala saglasnosti za ovo područje, ali doduše samo za kompaniju ‘Pozitron’ koja je najmanje sporna u pološkoj solarnoj megalomaniji.
“Vlada Federacije BiH usvojila je informacije i dala prethodne saglasnosti Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku izdavanja energetske dozvole privrednom društvu Pozitron d.o.o. Mostar za izgradnju fotonaponskih elektrana „Liwno 1“, Liwno 2“, „Liwno 3“, „Liwno 4“, „Liwno 5“ i „Liwno 6“, instalirane nazivne snage 4,5 MW, odobrene snage priključenja 4,5 MW, planirane godišnje proizvodnje električne energije od 8,221 GWh, koja se planira graditi na lokalitetu Polog”, kazali su iz Vlade FBiH nakon nedavno održane sjednice.
Tko sve gradi solarne elektrane iznad Pologa?
Već spomenuti ‘Pozitron’ je jedan od investitora koji je u 2022. dobio ekološku dozvolu od Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK. Oni imaju rješenje za 8 fotonaponskih elektrana. Tvrtka ‘Solar Lena’ planira graditi 4, dok već prepoznatljivo ‘Plavo sunce’ Zdravka Mamića koje je registrirano u Čitluku uveliko gradi 10 solarnih elektrana.
U 2023. dozvole je opet dobio ‘Pozitron’ iz Mostara za već gore navedene fotonaponske elektrane ‘Liwno’, a u ovoj godini je dozvole dobio i Grad Mostar koji solare planira graditi preko svog javnog gradskog poduzeća ‘Komunalno’, a oni bi na Pologu htjeli imati 10 fotonaponskih elektrana naziva ‘MO solar’. ‘Globalis’ iz Mostara želi 4 elektrane, a tvrtka ‘IM sunce’ iz Čitluka, također povezana sa Zdravkom Mamićem dobila je ekološku dozvolu za čak 13 fotonaponskih elektrana na tom području za koje je povjerenstvo davno utvrdilo kako ne bi bilo dobro graditi.
Izgleda da nova Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona nastavlja utabanu praksu koju je provodio bivši premijer Nevenko Herceg kada su u pitanju solari. Na sjednici Skupštine HNK u studenom 2023. tražilo se usvajanje kantonalnog prostornog plana, no to je obrnuti redoslijed od onoga kakav bi trebao biti. HNK se stavlja u situaciju da tim potezom legalizuje sve ono što je lokalna zajednica (grad ili opština) uradila nezakonito.
Mještani Miljkovića i Kozica jednoglasni
U tim naseljima planirana je investicija od 300 miliona maraka, a mještanima solari dolaze na kućna vrata, bez da ih je itko pitao o tome. Lokalno stanovništvo Kozica u 21. vijeku nema priključak za vodu, većinom se bave stočarstvom tako da im vladajući ovim činom uzimaju i posljednji kruh iz usta budući da će se investicijom solara poravnati brdo i uništiti svaki oblik života. Solarna elektrana snage od 75 MW planirana je do samih kuća.
“Gradsko vijeće je na nezakonit način 2012. godine prostornim planom ucrtalo markice za solarne i vjetroelektrane na 90% područja naše mjesne zajednice što podrazumijeva cijelo selo Kozice uključujući i porodične kuće. Unatoč nastalim promjenama koje su ozbiljno ugrozile naše živote gradske vlasti nisu provele javnu raspravu u mjesnoj zajednici i tako uključile lokalno stanovništvo što je bila i zakonska obveza. Jedina javna rasprava za cijeli prostorni plan održana je u Gradskoj vijećnici Mostara, na kojoj od mještana nitko nije bio prisutan. Od tadašnje, ništa bolja nije ni nova vlast na čelu s gradonačelnikom Mario Kordićem koja je u 2022. godini dva puta mijenjala prostorni plan pri tome provodeći samo jednu javnu raspravu i opet u prostoru gradske vijećnice. Inače, mi mještani smo prvi put saznali za planove o gradnji postrojenja u blizini naših domova nakon što je Vlada HNK objavila koncesije dodijeljene investitorima”, istaknuo je za hercegovina.info Mario Ćosić, predstavnik grupe građana iz naselja Miljkovići i Kozica.
Solarni paneli iznad Pologa kod Mostara. pic.twitter.com/SejfXy97v2
— hercegovina.info (@hercegovinainfo) January 3, 2024
Oni su podnijeli i tužbu protiv federalnog Ministarstva prostornog uređenja.
Već ranije spomenuti aktivisti i neki od naših sagovornika, odnosno svi mještani sedam naselja Grada Mostara jednoglasno poručuju da nisu protiv investicija, ali smatraju da se u ovom trenutku dodjela zemljišta za izgradnju energetskih objekata radi stihijski na temelju planske dokumentacije stare 11 godina i bez pravog uvida u stvarno stanje na terenu koje je značajno izmijenjeno povratkom ljudi na prijeratna prebivališta te pozivaju loklane i kantonalne vlasti da zaštite interese građana te da izvrše izmjene Prostornog plana kojima će se postojeća postrojenja izmjestiti na lokacije što dalje od naseljenih mjesta. Hercegovinainfo
