SARAJEVO, Građani Bosne i Hercegovine nisu jednaki ni u siromaštvu, a socijalna raslojenost veća je nego u drugim zemljama regije, pokazuju rezultati istraživanja.
Prema rang-listi CIA Factbook, BiH je rangirana na 124. mjesto među 134 zemlje svijeta po koeficijentu kojim se mjeri raspodjela dohotka, što znači da je u zemlji prisutna velika nejednakost. Sve druge zemlje regije na ovoj listi su visoko plasirane i među najpravednijima su u svijetu, pa tako Srbija zauzima od 3. do 8. mjesta, Slovenija je 15, Hrvatska 19, a Crna Gora zauzima 23. mjesto.
Podaci Svjetske banke, koji kao indikator uzimaju potrošnju, razlikuju se od ovih, ali i njihova rang-lista ukazuje da u BiH postoji veća nejednakost nego u drugim zemljama regije, kao što su Srbija ili Albanija, ali je znatno ispod maksimalnog nivoa nejednakosti kakav na primjer bilježi Rusija.
Prema anketi o potrošnji domaćinstava u BiH, koju je provela Agencija za statistiku BiH, u 2007. godini bilo je 193.692 domaćinstva (18,4 odsto od ukupnog broja) ili 627.903 stanovnika (18,2 odsto od ukupnog broja) koji žive u relativnom siromaštvu. Prosječni mjesečni izdaci za potrošnju iznosili su 1.541,43 KM po domaćinstvu, od čega za hranu i piće 511,17 KM, a za neprehrambene proizvode i usluge 1.030,26 KM.
Izrada nove ankete o potrošnji domaćinstava je u toku, a u međuvremenu Svjetska banka objavila je da se siromaštvo u BiH povećalo u vrijeme recesije, te da stopa sada iznosi 19,5 odsto.
Ekonomista Zlatko Hurtić kaže da je društvena nejednakost u BiH uočljiva i bez posebnog mjerenja.
“Ona je uočljiva među samim siromašnim kategorijama, jer ‘siromašni’ koji žive u prigradskim sredinama siromašniji su u odnosu na one koji žive u gradovima ili na selu. Osim toga, u BiH postoji armija zaposlenih, ali siromašnih. To su uglavnom radnici koji imaju minimalne plate, a veću porodicu sa djecom ili bračnim drugom koji ne radi, ili radnici koji platu primaju neredovno ili povremeno. Nezaposleni, kao i stare osobe sa niskim primanjima, spadaju u najsiromašnije kategorije. Najveća razlika je ona koja se tiče obrazovanja, tako da su najsiromašniji oni koji imaju nizak stepen ili nikakvo obrazovanje”, objašnjava Hurtić.
Smatra da se nejednakost može ublažiti drugačijom raspodjelom javnih prihoda.
“Tako, na primjer, boračka populacija, koja ne mora uvijek spadati u siromašnu kategoriju, dobija najveći dio socijalnih transfera, dok siromašne kategorije, uključujući i najteže civilne invalide, dobijaju veoma mali dio pomoći. Time vlasti šalju jasan signal da ih ne zanima borba protiv siromaštva nego zadovoljavanje onih kategorija ugroženih koji su im politički važniji, kao što je boračka populacija”, konstatuje Hurtić i dodaje da bi pravednija raspodjela socijalnih transfera mogla značajno smanjiti nejednakost.
Takođe, veliki broj nezaposlenih predstavlja nejednakost samu po sebi, i rast zaposlenosti vodiće smanjenju nejednakosti, jer će osigurati prihod onima koji ga sada nemaju.
U Misiji Svjetske banke u BiH kažu da se nejednakost može prevazići politikama u vezi s unapređenjem ljudskog kapitala i kvaliteta obrazovanja za sve ili politikama za smajenje birokratije i barijera koje onemogućavaju pokretanje ili rast poslovnih djelatnosti.
Ipak, kratkoročno, najdirektniji način uticanja na nejednakost je putem javnih politika u vezi s transferima i oporezivanjem.
“U ova vremena, kada su fiskalni resursi smanjeni i kada su potrebni rezovi, značajno je osigurati da vlada nastavi štititi egzistenciju najsiromašnijih, umjesto usmjeravanja oskudnih sredstava prema grupama koje su u boljoj situaciji”, kaže Marko Mantovaneli, šef Misije.
Blagostanje za činovnike
Mesud Lakota, sekretar Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, kaže da je socijalna nepravda u BiH velika.
“Vlast prvo podijeli plate i druga primanja administraciji, a onda šta ostane za penzije i invalidnine. Težište u budžetima je na administraciji, za koju su izdvajanja, mjereno po učešću u BDP-u, dvostruko veća nego u zemljama EU”, kaže Lakota.
Dodaje da je ekonomska kriza povećala socijalno raslojavanje, jer je sve više onih iz srednjeg sloja koji postaju siromašni.
“U srednjem sloju je 48 odsto ugroženih, a upravo taj sloj treba da vuče naprijed”, dodaje Lakota. Nezavisne novine
Socijalni jaz u BiH sve veći
