BANJALUKA – Kontroverzni slovenački biznismen Rok Snežič krajem 2020. godine je napustio Bosnu i Hercegovinu jer je zbog sumnjivih poslova označen kao prijetnja po nacionalnu i ekonomsku bezbjednost zemlje, i od tada mu je zabranjen ulazak.
Prema saznanjima CAPITAL-a Snežič na sve strane povlači veze i angažuje advokate da “skine” zabranu i ponovo uđe u BiH, a postupci koje je pokrenuo pred domaćim pravosuđem ukazuju na brojne propuste bezbjednosnih službi koje bi mogle da se pretvore u prvorazredni skandal.
Naime, Snežič je nedavno preko Ustavnog suda BiH pokušao da obori odluku kojom mu se brani ulazak u zemlju, ali je odbijen jer se ispostavilo kako takva odluka ili rješenje uopšte ne postoji!
“Zahtjev za skraćenje ili ukidanje perioda zabrane ulaska i boravka u BiH je preuranjen, jer u konkretnom slučaju nije izrečena mjera protjerivanja sa zabranom ulaska i boravka na teritoriji BiH”, navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.
I Sud BiH je ranije imao gotovo identičan zaključak, gdje u svojoj presudi navodi kako se mjera protjerivanja i zabrane ne može skratiti jer nikada nije ni donesena.
Ipak zabrana u sistemu Granične policije postoji.
Po dokumentaciji koja je u posjedu našeg portala proizilazi da su bezbjednosne službe jedna drugoj sugerisale na Snežiča i njegovo djelovanje u BiH te da su informacije o njemu iskoristili za zabranu ulaska.
Međutim, zvanična odluka ili akt po kojem su postupali ne postoji, pa tako Snežič nikada nije napismeno dobio bilo kakav dokument na osnovu kojeg bi kasnije mogao da se žali.
Dok on pokušava da dođe do bilo kakvog dokumenta koji bi mogao da ospori, državne institucije se ograđuju i odgovornost prebacuju sa jednih na druge.
Tako u Službi za poslove sa strancima BiH, odgovarajući na zahtjev njegovor advokata navode kako su na osnovu Informacije dobijene od Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) unijeli Snežiča u Registar stranaca i tu naveli kako je označen kao prijetnja javnom poretku i bezbjednosti BiH, ali da mu nisu izdali nikakvu zabranu.
“Ulazak u teritoriju BiH i izlazak stranih državljana u isključivoj nadležnosti je Granične policije BiH”, pravdali su se oni.
Međutim, iz Granične policije BiH, lopticu prebacuju na njihovu stranu.
“Granična policija BiH nije nadležna za izricanje bilo kakvih mjera zabrane ulaska u BiH, odnosno GPBiH nije vlasnik, već isključivo korisnik podataka upisanih u baze podataka drugih nadležnih tijela”, kažu oni.
Odgovor na konkretno pitanje CAPITAL-a o tome po kom osnovu je onda zabranjen ulazak Snežiču u BiH su izbjegli, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka.
Zanimljivo, njegov zahtjev da mu se dostavi Odluka o zabrani ulaska je u maju prošle godine odbila i OBA BiH koja se takođe proglasila nenadležnom.
“Oba nema nadležnosti za izdavanje bilo kakvih odluka o protjerivanju lica”, naveli su tada oni.
Snežič za CAPITAL kaže kako sumnja da ga upravo iz ove službe neko targetirao i izlobirao da se njegovo ime nađe na listi nepoželjnih građana.
“U Bosni i Hercegovini imam dvoje maloljetne djece i prema Konvenciji o ljudskim pravima imam pravo da ih viđam osim u slučaju da sam pravosnažno osuđen u BiH, a nisam, što je lako provjerljivo. Sledeća instanca je Evropski sud za ljudska prava, ja sam siguran da ću taj proces dobiti, ali on traje dvije godine, a te godine meni i mojoj djeci niko ne može vratiti”, kaže Snežič.
Inače o poslovima Snežiča u Republici Srpskoj CAPITAL je pisao 2020. godine u tekstu “Srpska postala offshore destinacija – Slovenci u Banjaluci otvorili 200 fantomskih firmi”.
Priča je privukla veliku pažnju domaće i strane javnosti, ali i nadležnih organa koji su u njoj vidjeli elemente pojedinih krivičnih djela poput prevare i poreske utaje.
Iako je bio predmet interesovanja istražnih organa, Snežič do sada nije optuživan niti osuđen u BiH.
To nije slučaj u Sloveniji. Tamo je ležao u zatvoru zbog poreske prevare, a ćeliju je dijelio sa premijerom Slovenije, Janezom Janšom.
Spominjao se kao ključna osoba u aferi o pozajmici 450.000 evra koje je stranka, Janeza Janše dobila preko Prijedorčanke Dijane Đuđić. Zbog te pozajmice Slovenska demokratska stranka je kažnjena sa 20.000 evra kad je sud utvrdio da je prekršen Zakon o političkim strankama.
CAPITAL: Dejan Tovilović
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ovo je pouka o načinu rada B&H institucija — ako neku odluku, zabranu itd. ne dobijete napismeno i to sa pečatom i potpisom, zabrane nema.
U 2020. godini je ugostiteljima bio zabranjen rad dekretom objavljenim na medijima. Kad su u 2021. godini ugostitelji htjeli da traže nadoknadu štete, institucije su ih pitale: “Dajte nam napismeno ko vam je zabranio rad”. Pošto takva zabrana ne postoji, ispada da su se ugostitelji spontano zatvorili i ko im je kriv za štetu.
Ako ne dobijete račun, niste dužni platiti, a ako ne dobijete valjanu odluku napismeno, ignorišite sva verbalna upozorenja i objave.