LONDON – Nil Papvort, tada 22-godišnji softverski programer iz Velike Britanije, u decembru 1992. godine je poslao prvu tekstualnu SMS poruku sa kompjutera svom kolegi Ričardu Džarvisu.
Papvort je radio kao programer i inženjer za testiranje na kreiranju usluge kratkih poruka (SMS) za svog klijenta, Vodafone. U tom prvom tekstu, poslatom 3. decembra 1992, jednostavno je pisalo: “Srećan Božić”.
Nil Papvort je poslao prvu tekstualnu poruku na svijetu 3. decembra 1992.
Godinu kasnije, 1993. Nokia je predstavila SMS funkciju sa karakterističnim “bip” signalom za dolaznu poruku.
U početku, tekstualne poruke su imale ograničenje od 160 znakova. Rani korisnici su ovo zaobišli tako što su upotrebljavali skraćenice kao što je LOL (smeh naglas) i emotikone – simboli napravljeni od znakova na tastaturi za prikazivanje emocija. Oni su kasnije inspirisali stvaranje prvih emodžija.
Godine 1999, sedam godina nakon Nilove prve SMS poruke, tekstovi su konačno mogli da se razmjenjuju na više mreža, što je dovelo do njihove veće popularnosti nego ikada ranije.
Danas milioni ljudi širom sveta šalju poruke za Božić koristeći tekstove, videe i emodžije. Kada je obilježavao 25. godišnjicu prvog SMS-a, Nil je zamislio moderniju verziju svoje božićne poruke iz 1992. godine, ovog puta koristeći emodžije.
“Nisam imao pojma koliko će slanje poruka da postane popularno i da će da dovede do emodžija i aplikacija za razmjenu poruka koje koriste milioni. Ja sam tek nedavno rekao svojoj djeci da sam poslao taj prvi tekst. Gledajući unazad, jasno je da je božićna poruka koju sam poslao bio ključni trenutak u istoriji mobilnih uređaja”, rekao je on.
Postoji vjerovanje da je pokojni Mati Makonen, finski inženjer mobilnih komunikacija, otac SMS-a. Ali iako je bio sastavni dio procesa, on nije sam izmislio tehnologiju. To je bio rezultat višenacionalne saradnje. Koncept je nastao 1984-1985. kada su Bernard Gilebert i Fridhelm Hilebrend kreirali GSM kodove: standarde za razmjenu tekstualnih poruka.
Usvajanje tehnologije
Pronalazak tekstualnih poruka nam je dao brz i praktičan način da dođemo do prijatelja i porodice i obezbijedio zamjenu za glasovne pozive. Ipak, usvajanje SMS tehnologije je potrajalo.
U 1995. godini, samo 0,4 SMS-a mjesečno je poslato po GSM korisniku, dijelom zbog toga što su operateri bili spori u postavljanju i sistemima naplate.
Međutim, 2007. SMS je postao najčešće korišćena usluga prenosa podataka, sa 75 odsto mobilnih korisnika širom svjeta koji aktivno šalju poruke. U 2010. godini, 200.000 tekstualnih poruka je poslato svakog minuta, a 6,1 bilion tekstova je poslato na globalnom nivou, prema Međunarodnoj uniji za telekomunikacije.
Da li je SMS efikasan sada, nakon 30 godina?
Iako je upotreba SMS-a doživjela vrhunce i padove tokom posljednje tri decenije, postoji mnogo dokaza koji potvrđuju da je to još izuzetno popularan kanal. Samo u SAD poslato je 2,2 biliona SMS ili MMS poruka 2020. godine, što je povećanje u odnosu na nagli pad u 2017 (1,5 biliona).
Mnoge kompanije sada prepoznaju da je SMS moćan alat za dopiranje do kupaca, posebno za komunikaciju osjetljivu na vrijeme. Zašto? Tekstovi se šalju preko mobilne mreže i ne oslanjaju se na internet, što znači da mogu da se isporuče čak i u udaljenim područjima sve dok postoji telefonski signal.
Takođe je dugogodišnja činjenica da tekstovi imaju nevjerovatnu stopu otvaranja od 98 odsto, što nije iznenađujuće kada se uzme u obzir da prosječna osoba podigne svoj mobilni telefon neverovatnih 58 puta dnevno.
Tekstovi su zaista dobri i po pitanju angažovanja. Studija maloprodaje je otkrila da tekstualne poruke proizvode šest do osam puta veću stopu angažovanja koja se obično postiže putem e-mail marketinga.
Način na koji klijenti više vole da ih kompanije kontaktiraju varira u zavisnosti od vrste poruke i demografske kategorije publike. Na primjer, čak 88 odsto milenijalaca radije piše SMS umjesto da zove.
Budućnost tekstualnih poruka
Iako postoje rivalske aplikacije za razmjenu poruka poput Vibera, WhatsApp-a, Telegrama i Messengera, SMS je nesumnjivo tu da ostane, ne samo zato što se ove aplikacije oslanjaju na SMS za registraciju novog korisnika. Na primjer, da biste kreirali WhatsApp nalog, prvo morate da verifikujete telefonski broj pomoću jedinstvenog koda koji se isporučuje SMS-om.
A i sama tehnologija tekstualnih poruka neprestano se razvija.