BANJALUKA, Upravni odbor Agencije za bankarstvo Republike Srpske donio je Odluku o bližim uslovima i načinu postupanja banke po prigovoru klijenta i Odluku o bližim uslovima i načinu postupanja mikrokreditne organizacije po prigovoru klijenta.
Kazala je ovo u intervjuu “Glasu Srpske” direktor Agencije za bankarstvo RS Slavica Injac.
– Odluke su donesene u smislu EU Direktive za zaštitu potrošača, a izvještaji koje će mikrokreditne organizacije (MKO) i banke redovno podnositi Agenciji, o broju prigovora, vrsti i osnovu prigovora, načinu rješavanja i ishodu prigovora, omogućiće Agenciji za bankarstvo RS da poslije njihove analize procijeni eventualne sistemske rizike u bankarskom sektoru i u sektoru mikrokreditiranja – kazala je Injac.
* Kako ocjenjujete rad Agencije za bankarstvo Republike Srpske u proteklom periodu?
INJAC: Agencija za bankarstvo RS je samostalna neprofitna institucija Republike Srpske koja je osnovana još 1998. godine radi održavanja zdravog i stabilnog bankarskog sistema RS. U više od jedne decenije rada Agencija za bankarstvo RS je, zajedno sa bankama, uspjela da uredi i očuva bankarski sektor u Srpskoj, koji je prema svim dosadašnjim ispitivanjima od strane relevantnih međunarodnih institucija ocijenjen kao daleko najbolje uređen i regulisan sektor u Srpskoj i BiH. Agencija za bankarstvo u svom radu konstantno je usklađivala zakonski okvir i procedure za superviziju banaka sa međunarodnim standardima i Bazelskim principima za bankarsku superviziju koji se primjenjuju u zemljama EU. U više navrata, od strane međunarodnih finansijskih eksperata, Svjetske banke i MMF-a, vršena je procjena usklađenosti regulative i supervizorskih procedura i praksa za poslovanje banaka, kojom je ocijenjeno da je bankarska supervizija u velikoj mjeri usklađena sa najvećim dijelom od 25 Bazelskih principa za bankarsku superviziju.
* Agencija je donijela i neke nove odluke. Šta one predviđaju?
INJAC: Upravni odbor Agencije za bankarstvo RS je na sjednici u maju donio Odluku o bližim uslovima i načinu postupanja banke po prigovoru klijenta i Odluku o bližim uslovima i načinu postupanja mikrokreditne organizacije po prigovoru klijenta. Odluke su donesene u smislu EU Direktive za zaštitu potrošača (korisnika finansijskih usluga), a izvještaji koje će mikrokreditne organizacije i banke redovno podnositi Agenciji za bankarstvo RS, o broju prigovora, vrsti i osnovu prigovora, načinu rješavanja i ishodu prigovora, omogućiće Agenciji da poslije njihove analize procijeni eventualne sistemske rizike u bankarskom sektoru i u sektoru mikrokreditiranja.
* Koliko žiranata plaća kredite umjesto glavnih dužnika?
INJAC: Prema izvještajima MKO u 2009. godini 2.018 sudužnika/jemaca je ukupno otplatilo 1,6 miliona maraka umjesto glavnih dužnika. Do 31. marta 2010. godine 1.402 sudužnika/jemca su otplatila 813 hiljada maraka za 1.288 korisnika kredita. Prema izvještajima banaka u 2009. godini u bankarskom sektoru RS 1.291 jemac/sudužnik je ukupno otplatio 1,7 miliona, a do 31. marta 2010. godine 906 jemaca/sudužnika je otplatilo 655 hiljada maraka umjesto glavnih dužnika.
* Očekujete li ukidanje instituta žiranata, što se sve češće traži u javnosti?
INJAC: Činjenica je da će institut jemaca biti sve manje zastupljen kao obezbjeđenje kreditnih potraživanja, kako globalna finansijska i ekonomska kriza bude duže trajala. Agencija za bankarstvo RS je u proteklom periodu ove godine dobila svega nekoliko pritužbi jemaca/sudužnika i to tri na postupanje mikrokreditnih i deset na postupanje banaka, a još nijedna konkretna pismena pritužba sa relevantnim podacima i činjenicama na postupanje banaka ili mikrokreditnih organizacija u vezi sa jemcima nije dostavljena Agenciji za bankarstvo od strane Udruženja žiranata. Agencija je sa dužnom pažnjom i oprezom pristupila problemu jemaca/sudužnika, kao potencijalom sistemskom riziku za cijeli finansijski sistem, ali bi zaštita korisnika finansijskih usluga koja bi bila isključivo u nadležnosti Agencije mogla da predstavlja “sukob interesa” u smislu osnovnog zadatka Agencije za bankarstvo RS, a to je da brine o stabilnosti bankarskog sistema.
Elektronski pristup
* Agencija je bankama obezbijedila elektronski pristup dijelu svoje baze podataka?
INJAC: Radi se o elektronskom pristupu dijelu baze podataka o nesolidnim komitentima sa ciljem obezbjeđivanja dodatnih informacija bankama pri procesu procjene boniteta potencijalnih klijenata. Agencija za bankarstvo Republike Srpske je, takođe, bankama i mikrokreditnim organizacijama obezbijedila elektronski pristup podacima o otplatama kredita na teret jemaca/sudužnika, sa istim ciljem. Glas Srpske
12 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ne mogu da vjerujm kakve se izjave daju ! strasno !
Ja sam bio licno u agenciji u pravnoj sluzbi, to vam je kad udjete u zgradu agencije prva varta desno, tamo rade dvije pravnice, i iste mi iznose da ne mogu podici ruke od posla od prigovora na rad banaka i MKO ! Kazu da se citav dan pisu odgovori ! One u samo jednom danu napisu do 1o-ak odgovora na prigovore, dok Injac navodi da imaju 10 prigovora u citavoj godini ! Strasna izjava ! Odnosno to je laz !
A tek koliko ima ugrozenih ziranata, kakve su ovo izjave !
U novoj banci mozda ima 90 jemaca koji konstantno vracaju za druge kredit ali koliko ima onih koji su vratili jednu ili nekoliko rata ili koliko ima onih na koje banka vrsi pritisak da vracaju kredit umjesto drugoga..
Neka u novoj banci kazu koliko su poslali upozorenja jemcima da glani duznici ne izmiruju svoje obaveze.. !
u posjedu sam Odluke o bližim uslovima i načinu postupanja banke po prigovoru klijenta br 165/10 od 25.05.2010. godine..s obzirom da ima 10 članova (3 stranice) neću komentarisati dio po dio (nemam vremena za te gluparije) ali kratko mogu reći “trla baba lan da joj prođe dan”..još jedna Velika sramota abrs-a..čak mi se (na tren) čini da se oni dobro zaj…….,nešto poput nadrealista..
Znači, Agencija postoji da štiti bankarski sistem, a korisnike finansijskih usluga ko da izvinete j***! Ako žiranti izvršavaju samoubistva, Agencija će to razmotriti sa stanovišta rizika po bankarski sistem i preduzeti određene mjere da se on zaštiti.
Agencija će još statitistički da obradi (lažne) podatke koje joj pošalju banke i MKO i da ih prezentuje međunarodnim institucijama zbog čega će ih ovi potapšati po ramenu, a možda dati i neku donaciju.
Čak i u samim preporukama o prigovorima klijenata se vidi da će ih Agencija tretirati na način da zaštiti banku/MKO, a ne klijenta. I na kraju kaže kako joj iz Udruženja žiranata niko nije poslao nijedan prigovor. A i zašto bi?? Kad Slavica nije nadležna da štiti komitente nego banke…
Ako bi kojim slučajem neko pokrenuo medijsku kampanju pod nazivom “NE BUDITE ŽIRANTI”, banke bi to procijenile kao povećanje rizika pa bi povećale i kamatne stope, a Agencija će da ih podrži u tome.
upravo tako,i ja sam komentarisao (na drugoj temi) ovakve poteze kao poboljašnja ionako dobrih pozicija kreditora..milan je,vjerovatno,morao izaći pa progovoriti šta bilo..
Koliko ima platu za ovo ta derektorka ABRS, ne vjerujem da ima više od ………….,(htio sam napisati, ali motju mi se cifre u glavi).
Molim, ako neko zna koliko ova žena stručnjak prima platu za ono što radi,štiteći finansijsko tržište i MKO/banke?
platu ili primanja ???
Razlika je u sledecem
zarada je naknada za rad koju dobijaju radnici zaposleni u privredi uglavnom privatni sektor i koja je uglavnom neredovna, i uvijek manja od budzetskih korisnika a koju morate zaraditi.Sa druge strane plata je redovno i neumanjeno primanje budzetskih korisnika koji platu redovno dobijaju i znaju kolika je a uz to sve dolaze ostale prinadleznosti i blagodeti. danas na buzetu je biti ekstra ali to ima manji broj privilegovanih gradjana drage nam RS.
@7. coban
volio bih da shvatim na čemu baziraš ovako neobično objašnjenje između zarade i plate..??
Evo moj licni primjer, ja sam dipl ing masinstva i radim u jednoj privatnoj firmi u Laktasima, usljed recesije firma je izgubila trziste radili smo u kooperativi sa Slovencima tako da nam je plata umanjena i primamo je sa zakasnjenjem evo vec drugu godinu za redom imao sam pre recesije 1100 km, sad oko 750 km nije tajna. Dakle dobijemo novca onoliko koliko uspijemo da prodamo ili pak naplatimo.
Sa druge strane moj kolega sa faxa radi u srednjeskolskom centru u K.Varosu gdje predaje grupu strucnih masinskih predmeta puna norma. On zaradi 1000 km redovno iz mjeseca u mjesec uz placene putne troskove.Dakle on se nemora starati o naplati ili kontroli kvaliteta, vec jednostavno treba da redovno obavlja svoje radne zadatke u prosvjeti i plata je tu zagarantovana. Eto prostog objasnjenja, Pozdrav.
@6 ssudija
Mislio sam na sva primanja, a u pitanju je opklada.
Jedni tvrde da ima kao njezin kolega u FBiH, a drugi da nije tolika (manja/veća nebitno).
I da li je to uređeno Zakonom države BiH, za oboje ili su se možda dogovorili ili je Zakon vjerovatnoće.
e to će biti malo teže “provaliti” 🙂 mislim da primanja nije moguće utvrditi prateći zakonodavstvo 🙂 platu i nekako (može je vidjeti bilo ko iz banke u kojoj je prima,fonda pio, zdravstvo itd…) ali cjelokupna primanja,to će čini mi se ići teže..
@9.
ok,oprosti ako sam ja bio grublji sa pitanjem,jer u tvom objašnjenju sam pratio nit “nekih teoretičara”,pa mi se čas javljala čas gubila..zato sam rekao da bih volio shvatiti da li je to “lični stav”/životni primjer ili je stvar teorije..na žalost,u pravu si,u pitanju je život..i ja sam u vrlo sličnoj poziciji,pa te velikim dijelom razumijem…