Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

    26. Marta 2026. — 19:00

    Agostini: Naši glavni konkurenti su iz Italije i Austrije

    19. Marta 2026. — 19:03

    Mehić za „Nikad u minusu“: Ako nađeš dobru nišu, više se ni sa kim ne takmičiš

    12. Marta 2026. — 19:00

    Fakić za CAPITAL TV: Kriza u mljekarstvu će se dodatno produbiti

    19. Februara 2026. — 19:00

    Pogledajte šta posjeduju političari u BiH: Luksuzne jahte, stanovi, vikendice i teniska igrališta

    2. Aprila 2026. — 16:33

    Stečajni upravnik Banke Srpske izgubio povjerenje povjerilaca

    2. Aprila 2026. — 15:52

    „Bingo“ u prošloj godini zaradio 128 miliona KM

    2. Aprila 2026. — 15:33

    Stanivuković uhljebio bivšeg direktora „Vodovoda“

    2. Aprila 2026. — 13:27
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Evropa prisiljena na povećani uvoz ruskog gasa

    2. Aprila 2026. — 13:32

    Dizel u FBiH za mjesec poskupio za 1,15 KM po litri

    2. Aprila 2026. — 12:26

    Energetska kriza na vratima Evrope

    2. Aprila 2026. — 07:58

    Cijene nafte u padu

    31. Marta 2026. — 11:00

    „Bingo“ u prošloj godini zaradio 128 miliona KM

    2. Aprila 2026. — 15:33

    ECB upozorava banke daje vrijeme za povratak redovnim kreditnim operacijama

    2. Aprila 2026. — 14:55

    Za tri mjeseca UIO prikupila 2,92 milijarde maraka

    2. Aprila 2026. — 12:00

    Koliki će biti rast BDP-a ove godine?

    1. Aprila 2026. — 09:40

    Slovenija ulazi na kinesko tržište sa rekordnom emisijom panda obveznica

    31. Marta 2026. — 16:00

    Zlato u padu: Inflacija i prinosi diktiraju tržište

    31. Marta 2026. — 13:00

    Vidović: Veliki američki investitori kupili 64 odsto obveznica RS u Londonu

    31. Marta 2026. — 09:57

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Vještačko đubrivo poskupjelo i do 40 odsto

    28. Marta 2026. — 14:40

    Uvoz mesa pet puta veći od izvoza

    28. Marta 2026. — 12:00

    Crna Gora sve više zavisi od uvoza hrane: Na 10 evra uvoza, tek jedan evro izvoza

    27. Marta 2026. — 13:00

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Lufthansa razmatra prizemljenje 40 aviona zbog cijena goriva

    2. Aprila 2026. — 09:39

    Hrvatska prošle godine prihodovala 15,3 milijarde eura od stranog turizma

    1. Aprila 2026. — 09:21

    Od juna direktni letovi na liniji Banja Luka – Tivat

    1. Aprila 2026. — 08:18

    FZS: Pad broja turista u februaru

    31. Marta 2026. — 14:30

    Evropa prisiljena na povećani uvoz ruskog gasa

    2. Aprila 2026. — 13:32

    Dizel u FBiH za mjesec poskupio za 1,15 KM po litri

    2. Aprila 2026. — 12:26

    Energetska kriza na vratima Evrope

    2. Aprila 2026. — 07:58

    Cijene nafte u padu

    31. Marta 2026. — 11:00
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Firma iz Banjaluke traži radnika za igranje igrica

    2. Aprila 2026. — 10:37

    Mask bi mogao postati prvi bilioner

    2. Aprila 2026. — 10:14

    Nevjerovatan rezultat golfa “keca”

    31. Marta 2026. — 09:24

    Ko najviše profitira od pomjeranja kazaljki na satu?

    29. Marta 2026. — 11:30

    Generički lijek za mršavljenje najavio pad cijena u velikim ekonomijama

    2. Aprila 2026. — 11:46

    Mask bi mogao postati prvi bilioner

    2. Aprila 2026. — 10:14

    Najveći dnevni rast na Wall Streetu u gotovo godinu dana

    1. Aprila 2026. — 14:23

    Inflacija u Njemačkoj u martu dostigla 2,7 odsto

    30. Marta 2026. — 16:10
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Slab interes za reprogram

Slab interes za reprogram

capital.bacapital.ba10. Augusta 2010. — 06:457 komentara4 minute čitanja

BANJALUKA, Reprogram plasiranih kredita građanima i preduzećima, kao jedna od mjera za ublažavanje posljedica ekonomske krize, čini se nije naišla na veliko interesovanje. Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, reprogram kredita u prva tri mjeseca ove godine u Republici Srpskoj zatražilo je svega 445 subjekata. Od toga broja, banke su odobrile 299 zahtjeva u iznosu od oko 80 miliona KM.
– Od ukupnog broja odobrenih zahtjeva, 82 se odnose na pravna lica kojima je odobren ukupan reprogram od 78,3 miliona KM, dok je na osnovu odobrenih zahtjeva 225 fizičkih lica reprogramiran iznos od milion i po KM – navodi se iz ABRS.
U bankama uglavnom nerado govore na ovu temu, te navode da je broj zahtjeva klijenata za reprogram zanemariv u odnosu na broj onih koji uredno otplaćuju svoje kredite.
– Poštujući odluku Agencije za bankarstvo RS, naša banka nastoji maksimalno izaći u susret klijentima, kako bi im pomogla u prevladavanju eventualnih poteškoća upravo odobravanjem reprograma ili moratorijuma kreditnih zaduženja, bez razlike da li se radi o fizičkom ili pravnom licu. Ipak, govoreći generalno o interesovanju naših klijenata za reprogramom, prevladavaju zahtjevi fizičkih lica, jer su banke već krajem prošle godine počele s primjenom reprograma zaduženja ove kategorije klijenata. Proces reprograma kod pravnih lica počeo je nešto kasnije i složeniji je, jer podrazumijeva i sistematičniji pristup procijene klijenta i njegovih mogućnosti u procesu reprograma. Kod preduzeća se radi o pojedinačno mnogo većim iznosima zaduženja, u odnosu na zaduženja fizičkih lica – rekla je Marina Marjanović, portparol Fokls banke a.d. Banja Luka.
U Novoj banci a.d. Banja Luka kažu da je broj zahtjeva za reprogram kredita, kao i za moratorijum, bio zanemariv u prošloj godini, kao i u ovoj, iako se može primijetiti blagi porast u prvoj polovini 2010. godine.
U Rajfajzen banci d.d. Sarajevo navode da je primijetan trend blagog rasta zahtjeva i za reprogramom i za moratorijumom. Posebno naglašavaju da prilikom ovakvih zahtjeva banka vrši detaljnu analizu klijentovog poslovanja, provjeru uzroka nastanka problema u otplati duga, kao i procjenu budućeg poslovanja i mogućnosti budućeg servisiranja kredita.
– Na osnovu realne procjene navedenog i u skladu s propisima bankarskih agencija, banka donosi odluku o reprogramu ili moratorijumu – rekla je Džeilana Ferhatbegović, portparol Rajfajzen banke.
Predsjednik Udruženja banaka BiH, Radovan Bajić, ističe da je broj reprogramiranih kredita veći nego što pokazuju podaci ABRS, jer dogovor za duži rok otplate kredita između klijenta i banke oduvijek postoji i nije uvijek identičan uslovima koje je propisala Agencija.
– Osim toga, treba imati u vidu i obaveze banaka, koje bi, ako bi uvijek odobravale reprogram, dovele u pitanje svoju likvidnost i ispunjavanje obaveza prema deponentima. To su dvije strane iste medalje. Takođe, ni reprogram nije uvijek najsrećnije rješenje, pa klijenti nastoje da im ovo bude posljednja opcija koju će iskoristiti – rekao je Bajić.
Slabo interesovanje fizičkih i pravnih lica za reprogram kredita Aleksandar Ljuboja, predsjednik Bankarske sekcije u Udruženju ekonomista “Swot”, pronalazi u brojnim razlozima.
Ova mjera prvo nije bila dovoljno promovisana, a kad su saznali za ovu mogućnost, građani su je slabo koristili zbog postojanja unutrašnjih rezervi za sanaciju dugovanja. Takođe, ne treba zanemariti ni dozu ponosa i stida koji je prisutan u našem miljeu. Građani se često kreditno zaduže u drugoj banci kako bi pokrili postojeći dug, pa tako na neki način sami sebi prave reprogram. Kod preduzeća uzrok treba tražiti u lošim finansijskim pokazateljima, zbog kojih ne mogu ispuniti ulove za reprogram – objasnio je Ljuboja.
Zahtjevi do kraja godine
Banka može na zahtjev fizičkog ili pravnog lica izvršiti reprogram svih njegovih kreditnih obaveza po kojima dužnik nema kašnjenja duže od 90 dana izuzev odobrenog prekoračenja po tekućem računu koji ne može biti predmet reprograma. Da bi mu bio odobren reprogram, fizičko lice mora dokazati da je izgubilo posao bez lične krivice, da mu je smanjena plata za najmanje 20 odsto, ili da kasni najmanje tri mjeseca. Reprogram pravnom licu se odobrava ukoliko dužnik dokaže da je solventan, te da će u narednom periodu redovno izmirivati svoje obveze. U postupku reprograma kreditnih obaveza banka može produžiti krajnji rok za otplatu kredita najmanje 12 mjeseci, čime se smanjuju rate kredita. Fizičkim licima reprogram se vrši na kredite do 70.000 KM ili na stambene kredite bez obzira na iznos. Zahtjevi za reprogram mogu se podnositi do kraja ove godine. Fokus

vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakBrisel razmišlja o uvođenju novih poreza
Sljedeći članak Povrće i voće skuplje do 50 odsto

Povezani članci

Capital teme 06 minuta čitanja

Pogledajte šta posjeduju političari u BiH: Luksuzne jahte, stanovi, vikendice i teniska igrališta

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Ništa od otvaranja novog graničnog prelaza u Gradišci

7 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. New approche 10. Augusta 2010. 09:18

    Ovo mi je najbolja izjava da se gradjani stide da reprogamiraju dug.. hahah.. Ljudi procitajte, recenica se nalazi iznad zadnjeg naslova Zahtjevi do kraja godine..

    Odgovori
  2. New approche 10. Augusta 2010. 09:21

    I morate dokazati privatnoj banci da ste izgbuili posao.. i to ne svojom krivicom, hahah.. kakave su ovo nebuloze ?????

    Odgovori
  3. Bojan B. 10. Augusta 2010. 10:19

    Evo prijedloga za bankare, neka posalju svim svojim komitentima dopis u kojem se vide mogucnost za reprogram vec realizovanih kredita na godinu dana.
    Tako da ce se izbijeci mogucnost da ljudi ne budu upoznati tj. obavjesteni..

    Odgovori
  4. bosman 10. Augusta 2010. 11:40

    Takoje Bojane. Oni samo pričaju priče. Neka iznesu uslove moratorijuma i reprograma kredita /period otplate, visina kamate, troškovi postupka/ pa da vidimo onda koliko će ih ići u taj posao. Ja bih rado smanjio ratu kredita ali nisu mi dostupne informacije. Oni hoće da im se dođe na noge i da ih molite.

    Odgovori
  5. rakovic 10. Augusta 2010. 11:43

    DOŠAO HUSO KUĆI SA POSLA I KAŽE ŽENI: “FATO NEĆU VIŠE IĆI NA POSAO!”

    KAŽE ONA NJEMU:”ŠTO?”

    KAŽE ON: “MA NEĆU NEMA PARA!”

    KAŽE ONA NJEMU:”E MOJ HUSO ZNAŠ LI TI KOLIKO IMA LJUDI U BOSNI KOJI NEMAJU NI POSAO!”

    Odgovori
  6. optical 10. Augusta 2010. 12:37

    Aco Ljuboja je Džombićev šurijak i ovaj ga neviđeno gura mada je Ljuboja ekstremno tanak po pitanju struke što ovakva izjava i potvrđuje. Čak su ga ugurali u UO RARS-a koji se od tada raspada. Ljude je sramota tražiti reprogram ali ih nije sramota da njihovi kumovi, prijatelji i rođaci vraćaju njihove kredite. Ovi stručnjaci i dalje tvrde da nam nikada bolje nije bilo. Još nisu saopštili gdje ova elita kupuje kruh na ljebac pa da i ostalima bude sve leeepo.

    Ovaj reprogram je vrlo skupa zabava. Pošto se mjenjaju elementi ugovora potrebna je nova notarska obrada koju plaća naravno podnosilac zahtjeva. Nije dozvoljeno aneksiranje postojećeg ugovora. Pored ovoga ako je bila hipoteka ponovo se mora raditi procjena što je dodatni trošak.

    Odgovori
  7. jazavac 10. Augusta 2010. 16:06

    Aco Ljuboja je iskusan bankar i veliki gospodin, a nema veze sto mu je ministar surjak. Mislim da niste u pravu. A sta je RARS?

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

Pogledajte šta posjeduju političari u BiH: Luksuzne jahte, stanovi, vikendice i teniska igrališta

2. Aprila 2026. — 16:3306 minuta čitanja

BANJALUKA – Stanovi, kuće i vikendice u Beogradu, Budvi, Tivtu i drugim atraktivnim lokacijama, pozamašne…

Stečajni upravnik Banke Srpske izgubio povjerenje povjerilaca

2. Aprila 2026. — 15:52

„Bingo“ u prošloj godini zaradio 128 miliona KM

2. Aprila 2026. — 15:33

Stanivuković uhljebio bivšeg direktora „Vodovoda“

2. Aprila 2026. — 13:27

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.