BEOGRAD, Delegacija Skupštine Srbije, koju predvodi predsjednica parlamenta Slavica Đukić Dejanović, boraviće od 26. do 30. avgusta u uzvratnoj posjeti Kini.
U posjetu Pekingu, Šangaju i gradu Čungćingu, sa skupštinskom delegacijom otputovaće i privredna delegacija Srbije.
Privrednu delegaciju, pored ostalih, čine generalni direktor Interkomerca Goran Perčević, predsjednik Agrobanke Dušan Antonić, savjetnik premijera Petar Škundrić i direktor TE-KO Kostolac Dragan Jovanović.
U Beogradu je sredinom jula boravila delegacija te zemlje koja je jedan od najvažnijih spoljnotrgovinskih i finansijskih partnera Srbije na azijskom kontinentu, a posjetu je obilježila obostrano izražena želja da se produbi strateško partnerstvo dvije države i posebno unaprijedi ekonomska saradnja.
Zvaničnici Srbije i Kine potpisali su i više bilateralnih sporazuma, Vlada Kine odobrila je Srbiji povlašćen kredit od 300 miliona dolara za izgradnju Termoelektrane Kostolac, potpisani su Sporazum o privredno-tehničkoj saradnji, kao i pisma o namjerama dviju vlada o realizaciji bespovratne pomoći od 10 miliona juana za medicinsku opremu i vozila.
Potpisano je i pismo o namjerama u vezi sa realizacijom donacije od pet miliona juana Vlade Kine – Vladi Srbije za obuku ljudskih resursa, a predstavnici Razvojne banke Kine i kineski privrednici izrazili zainteresovanost za finansiranje i izgradnju željezničkog Koridora 10 kroz Srbiju i autoputa Beograd – Južni Jadran odnosno Koridor 11.
Prema analizi PKS, za razliku od tradicionalno dobrih političkih odnosa, ekonomska saradnja Kine i Srbije nije se odvijala u skladu sa stvarnim mogućnostima. Najznačajniji oblik privredne saradnje je robna razmjena, a ulaganja Kine u Srbiju su na veoma niskom nivou.
Robna razmjena je u stalnom porastu posljednjih osam godina, ali uz veliki deficit na strani Srbije, što, prema procjenama analitičara PKS, može biti ograničavajući faktor u daljoj privrednoj saradnji.
U 2010. godini, Kina se nalazila na četvrtom mjestu spoljnotrgovinskih partnera Srbije, odmah poslije Njemačke, Ruske Federacije i Italije.
Podaci za 2010. godinu pokazuju da se u poređenju sa 2009. godinom, obim robne razmjene povećao za osam odsto. Izvoz je povećan više od dva puta, ali je i dalje bio jako malog obima – četiri miliona dolara, dok je obim uvoza za osam odsto veći nego u prethodnoj godini i iznosio je 1,31 milijardi dolara.
U prvoj polovini 2011. godine izvoz Srbije bio je vrlo mali – 1,2 miliona dolara, a uvoz iz Kine 757,6 miliona, što znači da je deficit Srbije bio 756,4 miliona.
Tokom posjete predsjednika Srbije Borisa Tadića Kini u avgustu 2009. dogovoreno je strateško partnerstvo koje pretpostavlja da se rješenje srpskog debalansa u razmjeni robe traži kroz ulaganje kineskih preduzeća u postojeće i nove proizvodne kapacitete u Srbiji i ostvarivanje proizvodnje za supstituciju uvoza u Srbiju i zajednički izvoz na treća tržišta, uz korišćenje tržišnog potencijala preferencijalnog izvoza srpske robe po sporazumima o slobodnoj trgovini.
Kina je u 2010. godini ostvarila rekordnu spoljnotrgovinsku razmjenu od 2.700 milijardi dolara, što je povećanje od 34,7 odsto u odnosu na 2009. godinu. U tu zemlju je od 1979. do 2008. godine uloženo ukupno 852,6 milijardi dolara. Posljednjih godina Kina podstiče svoje firme da investiraju u inostranstvu, pa je u posljednjih šest godina prva među zemljama u razvoju po obimu investicija koja ulaže u inostranstvu. Tanjug