NJUJORK – Prvih šest mjeseci ove godine su jedno od najprofitabilnijih razdoblja na svjetskim tržištima kapitala u posljednjih dvadeset godina.
S druge strane, u mnogim evropskim zemljama banke naplaćuju visoke godišnje naknade za visoke iznose na računima pojedinaca. Isto se odnosi i na slovenačko tržište. S većim udjelom vakcinisane populacije, očekuje se skok maloprodajne trke u sljedećim mjesecima. To znači da zbog toga (osim depozita) očekuje porast inflacije u ljetnim i jesenjim mjesecima, čemu doprinosi i rast cijena sirovina na svjetskom tržištu.
Prva polovina 2021. godine je iza nas, i biće zapamćena u Evropi, posebno nakon trećeg talasa korone.
Američki indeks dionica S&P 500 donio je prinos od 18 odsto u prvoj polovini godine, njemački DAX zabilježio je prinos od 13 procenata, američki indeks tehnoloških kompanija NASDAQ dobio je 16 odsto, dok je slovenački SBITOP indeks s prinosom od 25 procenata prošao još bolje, prenosi Bankar.me.
Uprkos većem rastu domaćeg indeksa, domaća vlasnička ulaganja kompanija i dalje su vrlo zanimljiva ulaganja s obzirom na uspješno poslovanje i cijenu dionica na tržištu.
Globalna tržišta dionica sada bilježe peti uzastopni kvartal rasta na krilima širenja vakcinisanih i otvaranja ekonomije u kojima svijet predvode Sjedinjene Američke Države. Zato ne čudi da nedavno jačanje dolara, čemu je odlučujući doprinos dao “djelimični zaokret” u porukama Feda, sada predviđa prva povećanja kamatnih stopa za 2023. godinu. Kurs EURUSD pao je za 2,8 odsto u prvoj polovini ove godine.
Cijene zlata pale su za više od šest procenta, dok su cijene nafte WTI i Brent već porasle za 56, odnosno 47 odsto, zbog odluka OPEC + i oporavka potražnje u dolarima. Cijene aluminijuma i bakra porasle su za 27, odnosno 21 odsto, a rude gvožđa za 26 procenata. Može se spomenuti da je rast mnogih roba počeo usporavati ili čak opadati u maju, ali još uvijek se može očekivati njihov doprinos inflaciji, a potražnja će se oporaviti u sljedećih nekoliko mjeseci.
Stanovništvo će početi da troši svoju sada veću ušteđevinu u drugoj polovini godine i biće više kredita za domaćinstva. To će povoljno uticati na cijene akcija preduzeća u drugoj polovini godine, dok se nastavlja stimulativna monetarna politika.
Posljednje, ali ne najmanje važno, u mnogim će se evropskim zemljama rast proizvodnje uskoro nadopuniti povećanjem potrošnje u uslužnom sektoru. Potrošnja domaćinstava u evrozoni vratiće se i biće jedan od ključnih akceleratora oporavka u drugoj polovini ove godine, kako kod kuće, tako i u evrozoni generalno. Srpskainfo