„Simbioza“, nezakonita gradnja, sumnjive zamjene zemljišta: Šta je obilježilo Stanivukovićev mandat

BANJALUKA – Nema političkog revanšizma, nema stranačkog zapošljavanja, transparentna Gradska uprava, dosljedno poštovanje zakona, izgradnja gradske bolnice, samo su neka od predizbornih obećanja aktuelnog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koja nisu ispunjena.

Umjesto toga, u protekle skoro četiri godine svjedočili smo i stranačkom zapošljavanju i netransparentnom trošenju novca, sumnjivim izmjenama regulacionih planova, gradnji bez dozvola i na kraju „simbiozi“ sa dojučerašnjim ljutim protivnicima iz SNSD-a.

Iako je prije preuzimanja fotelje gradonačelnika oštro kritikovao svoje prethodnike zbog betonizacije grada, netransparentnog zapošljavanja, kršenja zakona, Stanivuković je vrlo brzo nakon dolaska na vlast i sam nastavio njihovu praksu.

Ono što je sasvim sigurno obilježilo njegov mandat je trošenje miliona maraka iz budžeta na razne infrastrukturne projekte, čiju realizaciju su pratile brojne neregularnosti, a prije svih, gradnja mimo regulacionog plana i bez građevinskih dozvola te upitan način finansiranja.

Građenje bez dozvola, regulacioni planovi po narudžbi investitora, “simbioza”

Najočigledniji primjer je izgradnja teniske arene za potrebe turnira „Srpska open“. Administracija gradonačelnika je na sve moguće načine podržavala i pomagala realizaciju ovog projekta. Grad je izdvojio 15 miliona KM koji su netransparentno potrošeni mimo tendera, građeno je mimo regulacionog plana, koji ni danas nije izmijenjen i bez građevinske dozvole koja je naknadno pribavljena.

Danas ovaj teren izgleda zapušteno i rijetko se koristi. Od održavanja turnira u aprilu 2023. godine u areni su održana dva ili tri događaja, a na platou ispred arene isto toliko. Cijeli prostor trenutno izgleda zapušteno, iako je sam objekat star tek nešto više od jedne godine, a gradske vlasti se prema njemu ponašaju kao da ne postoji.

Ovo nije jedini projekat koji se gradio mimo regulacionih planova. Takav je slučaj sa pojedinim parkovima, saobraćajnicama te kružnim tokovima čiju gradnju je inspekcija zbog toga i zaustavljala.

Pogodovanje krupnom kapitalu, prije svega građevinskim investitorima, zbog kojeg je često prozivao kako lokalne tako i republičke vlasti, je takođe bilo vidljivo. Mijenjanje RP kako bi se pogodovalo krupnom kapitalu vidljivo je na raznim primjerima. Jedan od očiglednijih je izmjena RP u samom centru Banjaluke gdje je Stanivuković omogućio “Prointeru” da izgradi neboder od 15 spratova. U pitanju je IT kompanija koja se dovodila u vezu sa Igorom Dodikom i zbog  čega je završila na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država.

Sam Stanivuković je priznao da je odobravanje RP za „Prointer“ ustupak koji je bio potreban kako bi bila moguća realizacija planova za dogradnju hotela „Palas“, projekta za čiju realizaciju se on zalagao. To nije usamljeni slučaj jer je ucrtavanje stambenih zgrada umjesto zelenih površina, vrtića, škola ili parkinga pogotovo u 2024. godini postalo pravilo, a ne izuzetak.

Iako su ga na brojnim projektima kočili, Stanivuković je kod izmjene regulacionih planova, zamjenu zemljišta i trošenje javnog novca za „Srpska open“ imao svesrdnu podršku sa većinom u Skupštini grada Banjaluka, na čelu sa SNSD-om.

U tim momentima se jasno vidjela „simbioza“, izraz koji u Banjaluci označava saradnju Stanivukovića i SNSD-a, a  koji je postao popularan kada je počela izgradnja mosta u naselju Česma. Upravo taj projekat prati veliki skandal oko zamjene zemljišta za izgradnju pristupne saobraćajnice za most u Česmi, a gdje je Stanivuković u saradnji sa Skupštinom grada praktično poklonio milionski vrijedno gradsko zemljište.

To nije jedini slučaj, jer bilo je brojnih primjera koji su pokazali da su građevinski investitori lako dobijali u zamjenu gradsko zemljište na daleko boljim lokacijama od onih koje su nudili u zamjenu. Pojedine slučajevi su zapali za oko i nadležnim institucijama. Naime, Pravobranilaštvo Republike Srpske dalo je negativno mišljenje na pet ugovora o zamjeni zemljišta između fizičkih lica i Grada Banjaluka uz obrazloženje da ugovori nisu u skladu sa zakonskim propisima i da se ne može pristupiti njihovoj realizaciji.

Nova zapošljavanja postala norma, politika diktira imenovanje kadrova

Stanivuković je u kampanji tvrdio da je javna uprava pretrpana kadrovima koji su zaposleni po stranačkoj liniji, te da su potrebni oštri rezovi. Po preuzimanju vlasti u Banjaluci Stanivukovićeva administracija je objavila da je u Gradskoj upravi zaposleno 788 radnika, a sam gradonačelnik je tvrdio da u Gradskoj upravi ima 200 radnika viška. Umjesto rezova, sada je broj radnika veći.

Prema izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, koja je Gradu dala negativno mišljenje, na kraju prošle godine u Gradskoj upravi Banjaluka je bilo zaposleno 862 službenika, što je za 74 više. Taj broj nije drastično veći u odnosu na prvobitnu cifru, ali revizori su utvrdili da je lani zaposleno 89 novih radnika što znači da je u međuvremenu otišao veći broja službenika, po raznim osnovama a da je aktuelna administracija ta upražnjena mjesta samo dopunjavala. Osim toga trenutno je u proceduri nekoliko konkursa za zapošljavanje novih službenika i pripravnika, njih ukupno 18. To sve pokazuje da je trend novih zapošljavanja nije obustavljen.

Osim novih zapošljavanja pojedini primjeri su pokazali da je Stanivuković izdašno nagrađivao svoje najbliže saradnike povišicama plata i tako kršio važeće odluke Vlade RS koje regulišu tu oblast. Na taj način je potrošeno više stotina hiljada KM javnog novca. Taj potez je Stanivuković pravdao tako što je tvrdio da su njegovi saradnici zaradili više od svoje plate.

Iako je svoje prethodnike kritikovao i zbog postavljanja direktora po političkoj liniji ni sam Stanivuković nije radio mnogo drugačije.

Tako je  nedavno za v.d. direktora imenovan kadar PDP Aleksandar Zolak, inače ginekolog po struci. Zolak je kasnije na konkursu na kojem je bio jedini kandidat dobio mandat na četiri godine da upravlja gradskim „Vodovodom“.

U 2021. godini je za v. d. izvršnog direktora za tehničke poslove imenovan Željko Raljić, inače kadar SDS  koji je nedavno smijenjen sa te funkcije. Tim potezom aktuelni gradonačelnik Banjaluke kaznio kadrove SDS, zato što ga ta stranka nije podržala u njegovom nastojanju da pobjedi na predstojećim lokalnim izborima i osvoji drugi mandat.

Sa druge strane svoju funkciju v.d. direktora za pravne poslove je zadržao Željko Travar iako je stekao uslove za starosnu penziju. Njegov status je regulisan menadžerskim ugovorom.

Ovaj saziv je obilježilo je i poskupljenje parkinga u Banjaluci. Nakon što su najavljene nove cijene došlo je do revolta javnosti, a bilo je i upitno da li je Gradska uprava ispoštovala procedure oko formiranja novog cjenovnika. Zbog svega toga je po naređenju Stanivukovića parking nekoliko sedmica bio besplatan.

Nema novog hotela “Palas” i gradske bolnice

Iako se radi o isključivo privatnoj investiciji Stanivuković se zalagao da što prije počne dogradnju hotela „Palas“. Za vrijeme ove gradske administracije su riješeni imovinsko pravni problemi koji su decenijama kočili rušenje dijela hotela „Palas“ koji je u međuvremenu i srušen, ali se na tome stalo. Za sada nema ništa od dogradnje novog dijela hotela „Palas“. U centru grada je vidljiva velika rupa gdje bi trebao da bude izgrađen novi hotel.

Stanivuković je u predizbornoj kampanji obećao da će Banjaluka dobiti i gradsku bolnicu. Čak je u kampanji koja je trajala za vrijeme pandemije korona virusa na društvenim mrežama objavio idejno rješenje izgleda bolnice. U objavi je naveo da bi izgradnja bolnice trebala biti „duplo jeftinija od izgradnje zgrade Vlade RS“.  Realizacija ovog projekta nije odmakla dalje od ove objave.

I pored “simbioze”, na sceni česte blokade

Iako je na pojedinim projektima bilo „simbioze“ na relaciji Stanivuković i SNSD ovaj saziv gradske vlasti su obilježile i česte svađe te blokade u radu lokalnog parlamenta i gradske administracije. Odluke važne za funkcionisanje Grada i sprovođenje pojedinih politika se nisu na vrijeme donosile ili uopšte, tako da pojedini problemi u gradu nisu rješavani ili projekti realizovani. To se prije svega odnosilo na usvajanje budžeta grada/rebalansa kojim se planira trošenje javnog novca za razne namjene od plata zaposlenih u Gradskoj upravi do gradnje puteva, odvoza smeća, … Sličnu sudbina su imali i drugi akti koji su se odnosili na reforme u  javnim preduzećima kao što je „Akvana“ ili Zavod za izgradnju (ZIBL).

Besplatne politike

Aktuelnu administraciju su obilježile razne olakšice za građane. Jedno od prvih implementiranih su bili besplatni udžbenici za sve osnovce u Banjaluci, zatim su uslijedile subvencije sa boravak djece u privatnim vrtićima. To su predizborna obećanja koja je Stanivuković u ovom mandatu ispunio.

U međuvremenu je uvedena praksa besplatnih priključaka na vodovodnu mrežu, besplatna legalizacija bespravno izgrađenih objekata, te besplatne građevinske dozvole za objekte čija je bruto građevinska površina do 200 metara kvadratnih.

Takođe, penzionerima je omogućeno da dobiju besplatne mjesečne karte za javni prevoz dok druge kategorije stanovnika imaju određene popuste pri kupovini mjesečnih karata. MISBiH