SARAJEVO, O efektima primjene Cefta sporazuma u BiH u prvih šest mjeseci ove godine nezahvalno je govoriti, jer je riječ o relativno kratkom periodu i jer ih je teško klasifikovati – istakao je danas u Sarajevu pomoćnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Sabrija Šerifović.
Prema njegovim riječima, kad se govori o efektima primjene Cefta sporazuma ne treba govoriti samo o efektima u smislu razmjene robe nego o očekivanim efektima u drugim oblastima, kao što su investicije, trgovina uslugama, javne nabavke.
U izjavi za novinare Šerifović je konstatovao da je liberalizacija tržišta neminovna ukoliko neka zemlja želi da ide u EU i da je neophodno da se domaće kompanije pripreme za konkurenciju sa mnogo jačim konkurentima iz Unije.
“U takvim uslovima kompanije su s jedne strane izložene povećanoj konkurenciji, a sa druge imaju veću šansu da se bore sa kompanijama u drugim zemljama, posebno u susjedstvu”, objasnio je Šerifović, dodavši da bolje kompanije iz BiH nemaju većih problema na stranom tržištu.
Kao oblast u kojoj BiH bilježi napredak u razmjeni sa drugim zemljama on je naveo proizvodnju pasterizovanog mlijeka.
“U prošloj godini rast izvoza od uvoza pasterizovanog mlijeka bio je puno veći, a BiH sada sama pokriva 75 odsto svojih potreba za mlijekom, dok su problem mliječne prerađevine, poput određenih vrsta sireva ili maslaca”, rekao je Šerifović.
Iako je uvoz BiH u prvoj polovini ove godine u odnosu na isti period prošle godine rastao više od izvoza, Šerifović kaže da treba imati u vidu da je tome doprinio efekat povećanja cijena energenata i hrane.
“Iz ovoga proizilazi da bi naš uvoz vrijednosno bio isti da nije bilo povećanja ovih cijena na svjetskom tržištu”, konstatovao je Šerifović.
U organizaciji Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH u Sarajevu se danas i sutra održava Četvrti forum privrednih komora Cefta zemalja.
Potpisnice Cefte su Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija, Moldavija Crna Gora, Srbija i Unmik.
Prema podacima STK, više od 30 odsto trgovine BiH otpada na trgovinu sa regionom, a od toga više od 90 odsto na trgovinu sa Srbijom i Hrvatskom.
