SARAJEVO, Vrijednost udjela u uzajamnom fondu može varirati i biti manja od vrijednosti po kojoj je osoba uložila, te ulagači moraju biti spremni podnijeti rizik, kazao je u inervjuu Nedim Šaćiragić, direktor Fonda “Ilirika – Moj fond”.Iako većina uzajamnih fondova bilježi pad vrijednosti, Šaćiragić vjeruje da je upravo sada vrijeme za start “Ilirika – Mog fonda”, koji je ovih dana počeo kampanju prikupljanja inicijalnih udjela.
Na berzama je kriza, a i uzajamnim fondovima pada vrijednost udjela. Kako ljude ubijediti da investiraju u uzajamne fondove?
ŠAĆIRAGIĆ: Za pojedinačnog (špekulativnog) ulagača, koji novac usmjerava na berzu bez stručnih savjeta i vođen očekivanjima da će neka dionica narasti, ovaj pad predstavlja iznenađenje, ali nažalost i veoma loš način osvještenja koje rizike zapravo nosi ulaganje na tržištu kapitala.
Uzajamni fondovi u BiH, ali i inostranstvu su, takođe, prošli kroz svojevrsnu krizu. Međutim, vrijednosti njihovih udjela nisu opale u toj mjeri koliko cijene pojedinih atraktivnih dionica. Ljudi u BiH koji su spremni da preuzmu rizik treba da shvate da berzansko poslovanje ne završava uvijek sa dobiti. Uzajamni fondovi sada svojim radom treba da vrate povjerenje ulagača u berzansko poslovanje i pokušati doprijeti do svijesti ljudi da se ulaže kada su cijene niske ili padaju, što je sada slučaj, a prodaju kada rastu odnosno kada dođe do “pregrijavanja” tržišta.
Tržište je plitko, malo je kvalitetnog tržišnog materijala. Kakva je politika investiranja u ovom trenutku najbolja?
ŠAĆIRAGIĆ: Jako je teško reći koja je politika investiranja najbolja i ona će za različite profile ulagača uvijek varirati bez obzira kakvi uslovi na tržištu u tom trenutku bili. Konstatacija da je malo kvalitetnog tržišnog materijala dijelom jeste tačna, ali svi moramo raditi na tome da se aktiviraju svi resursi kojima BiH raspolaže i da se oni ukomponuju u tržište kapitala, odnosno korporativne standarde koji vladaju u svijetu.
U BiH kompanije tek sada spoznaju sve prednosti berzanskog poslovanja, mogućnosti prikupljanja sredstava emisijama vrijednosnih papira, državnih emisija vrijednosnica još nema, ali se očekuju, mirovinska reforma je pred nama… Uzajamni fondovi se i osnivaju da dijelom budu nosioci uspješnih emisija vrijednosnica i da aktiviraju uloge svojih klijenata na najbolji mogući način.
Koje su prednosti ulaganja u uzajamne fondove u odnosu na ulaganja u dionice?
ŠAĆIRAGIĆ: Sa relativno malim novčanim ulogom ulagači čine dio ukupne mase rapoređene u široki spektar vrijednosnih papira, čime dobijaju osjetno smanjenje rizika ulaganja nego što je to slučaj kada ulažu u pojedinačnu dionicu. Ulaganjem na berzi nemate nikakve garancije da pojedinačnu dionicu koju imate možete prodati po bilo kojoj cijeni, dok struktura portfolija uzajamnog fonda omogućava da on može odmah reagirati na zahtjev ulagača i izvršiti isplatu kupona preračunatu po neto vrijednosti imovine.
Kakva je perspektiva uzajamnih fondova kao novog oblika investiranja na tržištu kapitala u BiH? Možemo li se u skoro vrijeme približiti razvijenijim tržištima u kojima su oni za veliki broj građana stvarna zamjena za štednju?
ŠAĆIRAGIĆ: Mislim da smo mi blizu ove faze o kojoj govorite. Došlo je vrijeme da ulagači prepoznaju potrebu za profesionalnim pristupom berzanskom poslovanju. Približavanje svjetskim tokovima vezanim za ovaj posao jeste dugotrajno, ali svakako predstavlja i logičan slijed događaja. Nezavisne N.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
