Sa 15,29 tona zlatnih rezervi Srbija prva u regionu

BEOGRAD, Prema podacima sa liste Svjetskog savjeta za zlato, Srbija prednjači u zlatnim rezervama u regionu, a od sto država na ovoj listi nalazi se na 58. mjestu, ispred Makedonije koja je na 71. mjestu sa 6,8 tona zlata, Slovenija je na 81. mjestu sa 3,2 tone zlata, BiH na 89. mjestu sa dvije tone zlata.

Zlatne rezerve Srbije iznose 15,29 tona, što ovu državu stavlja na prvo mjesto u regionu, a na 58. mjesto od sto država na listi Svjetskog savjeta za zlato, dok BiH sa dvije tone zlatnih rezervi zauzima 89. mjesto na toj listi.

U Sektoru za devizne poslove Narodne banke Srbije /NBS/ je rečeno da u strukturi deviznih rezervi zlatne rezerve Srbije učestvuju sa 5,7 odsto, te da posljednjih godina Centralna banka nije prodavala to zlato, niti je zabilježeno interesovanje za kupovinu zlatnih poluga od Narodne banke Srbije u zemlji.

Zlato u deviznim rezervama NBS-a nalazi se u obliku zlatnih poluga, zlata na računima NBS u inostranstvu i kovanog zlata.

Najveći dio deviznih rezervi zlata čuva se u Srbiji, dok je mali dio zlata na računu zlata u inostranstvu, pri čemu je Narodna banka kupovala zlato isključivo na domaćem tržištu od Rudarsko-topioničarskog bazena – Bor.

Profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Zoran Grubišić rekao je da se može reći da Srbija mudro postupa sa svojm zlatom i da vodi konzervativni i izbalansirani pristup ulaganju i držanju visokog nivoa deviznih rezervi.

“Devizne rezerve su visoke i na nivou pokrivenosti našeg uvoza, tako da predstavljaju dobar garant i stabilnosti finansijskog sistema, bankarskog sektora, i garant stabilnosti nacionalne valute, što im je osnovna funckija“, kaže on i dodaje:

Srbiji se preporučuje da drži ovu strukturu i održava je procentualno – kada govorimo o zlatu, između pet i šest odsto je u ovim trenucima sasvim odgovarajuće.

Najveći dio deviznih rezervi Srbije je u prvoklasnim hartijama od vrijednosti zemalja EU, negdje oko 60 odsto.

“To su državne obveznice Francuske, Belgije, Holandije, Luksemburga, Nemačke, odnosno zemalja sa idealnim kreditnim rejtingom”, kaže Grubišić.

Navodeći da jedna unca finog zlata sada košta oko 1.700 dolara, on je rekao da je zanimljivo da je prije krize, odnosno do 2005. godine, unca zlata vrijedjela oko 500 dolara, a kada je nastala kriza, vrijednost zlata je “skočila” tri puta, čime se pokazalo da je dobro dio državnih rezervi držati u zlatu.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je pogriješila kada je prodala svoje zlatne rezerve prije krize, i to u lošem momentu, pogrešno procijenivši da se ne isplati držati zlatne poluge.

Kako ističu u Sektoru za devizne poslove NBS, u skladu sa Zakonom o NBS-u, CBS može izvoziti i iznositi u inostranstvo, kao i uvoziti i unositi iz inostranstva zlatne poluge i zlato u neprerađenom i kovanom obliku, a može i u zemlji kupovati i prodavati zlatne poluge.

Ukoliko bi Narodna banka htjela da dio zlatnih rezervi proda na međunarodnom finansijskom tržištu, zlato bi ponudila drugim centralnim bankama, poslovnim bankama, kao i međunarodnoj finansijskoj instituciji /Banka za međunarodne obračune/.

U slučaju prodaje zlata devizne rezerve bi samo promijenile strukturu, ali bi devize ostvarene tom prodajom i dalje činile dio deviznih rezervi NBS.

Devizne rezerve se mogu koristiti za provođenje monetarne politike putem intervencije NBS na deviznom tržištu, radi očuvanja stabilnosti finansijskog sistema i za nesmetano ispunjenje obaveza Srbije prema inostranstvu – kažu u NBS-u.

Prema podacima sa liste Svjetskog savjeta za zlato, Srbija prednjači u zlatnim rezervama u regionu, a od sto država na ovoj listi nalazi se na 58. mjestu, ispred Makedonije koja je na 71. mjestu sa 6,8 tona zlata, Slovenija je na 81. mjestu sa 3,2 tone zlata, BiH na 89. mjestu sa dvije tone zlata i Albanije koja je na 93. mjestu sa 1,6 tona zlata.

Od zemalja jugoistočne Evrope najbolje se kotira Turska, koja je na 22. mjestu sa 179 tona zlata, Grčka na 31. sa 111 tona zlata, Rumunija na 33. mjestu sa 103 tone zlata, a Bugarska na 47. mjestu sa gotovo 40 tona zlata.

Na listi prvih deset Svjetskog savjeta za zlato, na prvom mjestu po količini zlatnih rezervi su SAD sa 8.133 tone zlata, zatim Njemačka sa 3.396 tona zlata, na trećem mjestu je Međunarodni monetarni fond /MMF/ sa 2.814 tona zlata, a slijede Italija, Francuska, Kina, Švajcarska, Rusija, koja je na osmom mjestu sa 883 tone zlata, te Japan i Holandija.

Na ovoj listi nema Hrvatske i Crne Gore, jer nemaju zlatnih rezervi.

Podsjećanja radi, Srbija je imala više rezervi dok je bila kraljevina početkom 20. vijeka, kada je 1913. godine imala 17 tona zlata, a 1915. godine čak 19 tona.

Jedna fina unca zlata /28,34 grama/ na berzama vrijedi oko 1.700 dolara. Srna