BEOGRAD, U “Grupi GAZ“, koja je još 2014. godine započela proizvodnju i prodaju “gazele nekst“ u Turskoj, kažu da razmišljaju o proizvodnji u Srbiji.
Posjeta potpredsjednika Vlade Rusije Dmitrija Rogozina Beogradu rezultirala je pisanjima štampe da će najveći ruski proizvođači automobila i kamiona „Avtovaz“, „Kamaz“ i „GAZ“ preseliti proizvodnju auto–komponenti iz Turske u Srbiju. Kako navode, taj posao mogao bi srpskim firmama da donese zaradu od oko 30 miliona dolara godišnje.
U “Grupi GAZ“, koja je još 2014. godine započela proizvodnju i prodaju “gazele nekst“ u Turskoj, kažu da razmišljaju o proizvodnji u Srbiji.
“Mi analiziramo potencijal srpskog tržišta auto–komponenti i otvoreni smo za uzajamno korisnu saradnju sa srpskim kompanijama, ali je u ovom trenutku preuranjeno govoriti o zamjeni turskih fabrika“, rekli su za Sputnjik u pres–službi “Grupe GAZ“.
Rogozin, doduše, nijednog trenutka nije ni spomenuo “GAZ“, ali je rekao da postoji šansa da “Avtovaz“ i “Kamaz“ presele svoju proizvodnju auto–komonenti iz Turske u Srbiju. Prema njegovim riječima, Vlada Rusije razmatra tu mogućnost.
“Do sada su se te komponente za vozila proizvodile u Turskoj. Vjerujemo da je srpska industrija sposobna da ih proizvede. To će, takođe, dati ozbiljan finansijski doprinos srpskoj privredi“, rekao je Rogozin, ističući da će Rusija na taj način u Srbiji dobiti ozbiljnog partnera.
Da li će zaista doći do realizacije tog posla još je neizvjesno, a prema nekim najavama sve bi trebalo da bude precizirano već na proljeće, prilikom posjete ruskog premijera Dmitrija Medvedeva Srbiji.
Srpski premijer Aleksandar Vučić je rekao da bi Srbija u narednom periodu trebalo da razmotri da li srpska industrija može da proizvodi dijelove za ruske automobile “Kamaza“ i “Avtovaza“, naročito u dijelu koji su prije sankcija Moskve pokrivale turske kompanije.
Dobri odnosi Rusije i Turske su se znatno pokvarili nakon što je Turska krajem novembra prošle godine oborila ruski bombarder Su–24 u Siriji. Ankara je odbila da uputi izvinjenje, a Moskva je odgovorila ekonomskim sankcijama prema Turskoj, što je otvorilo prostor za još veću i čvršću saradnju Rusije i Srbije.
Srpska strana trenutno razmatra koje bi domaće firme mogle da prave auto–komponente i auto–dijelove za Ruse, a spominju se fabrike kao što su: “Tigar“ iz Pirota, “Prva petoletka“ iz Trstenika, “Trajal“ iz Kruševca, “Krušik akumulatori“ iz Valjeva, “Zastava tapacirnica“ iz Kragujevca i mnoge druge.
Još krajem novembra, kada je oboren ruski avion Su–24 u Siriji, ruski specijalizovani portali i časopisi o automobilizmu, pisali su o tome da su ruski proizvođači automobila spremni da svoju proizvodnju prebace iz Turske u neku drugu zemlju, u slučaju da Rusija uvede sankcije Ankari.
Bilo je govora i o tome da Rusija razmatra embargo na uvoz auto–dijelova i auto–komponenti iz Turske, ali do toga nije došlo.
Međutim, ruska carina poslije događaja u Siriji pojačala je mjere provjere na robu koja stiže iz Turske, zbog čega je došlo do zastoja isporuka auto–komponenti ruskim proizvođačima.
Primjera radi, unija “Avtovaza“, “Renoa“ i “Nisana“ uvozi iz Turske oko 200 vrsta auto–dijelova.
Ipak, krajem decembra ruski proizvođači su uspjeli da normalizuju isporuke iz te zemlje, ali u slučaju da izbiju novi problemi pripremaju alterantivne sheme nabavki.
“Avtovaz“ je jedan od lidera automobilske industrije u Rusiji — do 2014. godini proizveo je 28 miliona vozila, dok je najveći ruski proizvođač teretnih vozila “Kamaz“ proizveo više od dva miliona teretnjaka. Sputnik