LONDON, Finansijska kriza koja je prošlog proljeća pogodila tržišta u usponu, nakon najave američke Uprave federalnih rezervi (Fed) da će smanjiti monetarne podsticaje, vratila se ovaj put još jača, ocjenjuje američki ekonomista Nurijel Rubini u analizi najnovije krize na tržištima rastućih zemalja.
Ovaj put je, međutim, krizu izazvalo više faktora, među kojima su valutna kriza u Argentini, gdje su vlasti prestale da intervenišu na deviznim tržištima kako bi spriječile dalji pad deviznih rezervi, zatim slabiji privredni rast Kine, kao i nastavak političke krize i nemiri u Turskoj, Ukrajini i na Tajlandu, ističe Rubini, a prenosi londonski dnevni list “Gardijan“.
Ovakva previranja na tržištima u usponu brzo su se prebacila i na berze razvijenih zemalja. Međutim, povod za ove pritiske ne bi trebalo pomiješati sa dubljim razlozima, a to je da su mnoge zemlje u usponu trenutno u ozbiljnim problemima.
Na Rubinijevoj listi problematičnih zemalja koje trenutno drma kriza su Indonezija, Indija, Brazil, Turska i Južnoafrička Republika, a on ih naziva “krhkom petorkom“, jer sve imaju poteškoća sa budžetskim i deficitom tekućih plaćanja, padajućim stopama rasta, inflacijom koja je iznad planiranog cilja, i sa političkom neizvjesnošću.
Kako navodi Rubini, problemima je izloženo još pet važnih zemalja, a to su Argentina, Venecuela, Ukrajina, Mađarska i Tajland.
Među “prenaduvanim” zemljama koje, prema Rubinijevim riječima, tonu u stvarnost, nalaze se i tri zemlje BRIKS-a (Brazil, Rusija i Južnoafrička Republika). Te zemlje će, kako navodi Rubini, ove godine porasti sporijim tempom od privrede SAD, uz prosječan rast BDP-a od svega 2,5 odsto.
Najveća članica BRIKS-a, Kina, suočena je sa dodatnim rizikom, jer joj prijeti usporavanje rasta zbog pretjeranog kreditnog buma lokalne uprave i državnih preduzeća.
Dodatan rizik za Kinu i ostale “krhke mlade ekonomije“ dolazi od promjene monetarne politike u SAD-u.
Fedova politika smanjenja otkupa obveznica neminovno će dovesti do rasta kamatnih stopa, zbog čega će kapital, koji je u periodu izobilja likvidnosti plasiran u zemlje u razvoju, bježati natrag na razvijena tržišta, zaključuje Rubini. Tanjug