BANJALUKA – Republika Srpska mora da ubrza proces tranzicije sa klasične, birokratizovane javne uprave ka servisno orijentisanoj elektronskoj (e) upravi, koja je prisutna u cijelom svijetu da bi bila servis privrede i građana, kojima će štedjeti dragocjeno vrijeme i novac.
Prema ocjeni stručnjaka, potrebno je napraviti jedinstvenu cjelinu, a ne niz izdvojenih “ostrva” međusobno slabo ili nikako povezanih, kako je to slučaj bio do sada.
“Ono što je neophodno za suštinsku promjenu je usvajanje servisno orijentisane filozofije u cjelokupnoj državnoj upravi, obuhvatanje svih njenih institucija i izgradnja servisa projektovanih i realizovanih na novi način koji se razlikuje od tradicionalnog”, kaže Goran Drakulić, iz firme “Fint Consulting”, a koji se reformama u javnoj upravi RS i BiH bavio više od 15 godina.
Drakulić, koji je i moderator panela “Efikasna e-uprava kao servis privrede” na “Jahorina ekonomskom forumu 2018”, smatra kako u ovaj proces treba uključiti najbolje i najkreativnije domaće resurse, koji mogu da odgovore tom zadatku.
Kao model za ugled mogu da posluže primjeri iz drugih zemalja, koji se nikako ne smiju puko prepisivati, jer bi mogli veoma lako postati neprimjenjivi.
“Svako okruženje ima svoj pravni sistem, sociološke pa i političke specifičnosti, tako da funkcionalno rješenje ‘po mjeri’ mogu da naprave samo oni koji sve te okolnosti vrlo dobro poznaju, a istovremeno razumiju napredne koncepte. Tuđa rješenja mogu i treba da posluže za ugled, ali ništa više od toga”, ocjenjuje on.
Kaže kako su neke zemlje poput Estonije i Norveške prije više od deceniju na svojim primjerima pokazale kako se može i treba izgraditi sistem.
“One su u praksi pokazale da je za izgradnju efikasnijeg sistema neophodno osmisliti i realizovati odgovarajuću tehničku infrastrukturu koja omogućava da različite institucije javne uprave naspram građana i poslovne zajednice djeluju kao jedinstvena funkcionalna cjelina”, zaključio je Drakulić.
Slično razmišljaju i u Privrednoj komori RS, gdje takođe zagovaraju jedan elektronski sistem.
“Moramo pratiti druge zemlje kako bismo bili što konkurentniji, jer postojeća birokratija oduzima mnogo vremena privrednicima. Istina je da neke institucije pojedinačno idu u tom pravcu, ali daleko bolji rezultati bi bili ostvareni da se nađe sistemsko rješenje”, poručuju iz Komore.
U Ministarstvu uprave i lokalne samouprave RS kažu kako su prve korake u ovom pravcu pokrenuli usvajanjem elektronskog potpisa i Zakona o elektronskom dokumentu i to uredili podzakonskim aktima, ali da je te procese usporila ekonomska kriza u momentu kada ih je trebalo uputiti lokalnim zajednicama na implementaciju, gdje je, kako priznaju, nedostajalo hrabrosti, ali i sredstava za nabavku opreme.
Ipak, kako poručuju, uvođenje elektronskog sistema poslovanja, ili e-uprave, je njihov prioritet.
“Mi smo, u tom pravcu, u ovoj godini, predložili zakone koji daju mogućnost da se znatan broj upravnih postupaka, odnosno zahtjeva može dostavljati i u elektronskoj formi. Zbog ekonomije i različitog stepena razvijenosti lokalnih zajednica, mi smo se opredijelili da to bude mogućnost, ali prvi put mogućnost koja će biti propisana zakonom. Tako bismo mogli pratiti ko će moći odgovoriti zadatku i na koji način možemo pomoći izrazito nerazvijene opštine, kako bi se uključile u taj proces“, kazala je Lejla Rešić, resorni ministar, koja će takođe u okviru ove teme učestvovatie na forumu.
Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo RS, kaže kako je dosadašnji razvoj e-uprave u znatnoj mjeri bio limitiran nedostatkom metoda pouzdane autentikacije i identifikovanja strana koje učestvuju u elektronskoj razmjeni.
To bi se, kako kaže, uskoro moglo promijeniti jer su doneseni određeni propisi kojima su se stekli uslovi za osnivanje Nacionalnog centra za upravljanje digitalnim identitetima, a koji bi od početka naredne godine trebalo da počne s izdavanjem sertifikata.
“Nakon što ovo tijelo bude operativno, svaki organ uprave će biti u obavezi da svoje planove prilagodi modernim potrebama građana, odnosno da sve usluge koje trenutno pruža u papirnoj formi pruža i u elektronskoj. Agencija će, svakako, shodno nadležnostima, biti koordinator ovih aktivnosti”, kaže Rajčević.
Estonija “obećana” zemlja
Kada je Estonija počela da prikuplja podatke o građanima u digitalnom obliku, većina Estonaca nije imala pristup internetu ni uređaje za pristup mreži.
Danas je 99 odsto usluga javnih službi dostupno preko interneta, a korist koju je to donijelo građanima, ali i državnim činovnicima, najbolje ilustruje podatak da su do sada na ovaj način uštedjeli 800 godina u radnim satima.
Sve je počelo 1997. godine donošenjem strategije e-Vlada, čiji je cilj bio poboljšanje kvaliteta života svih stanovnika Estonije.
Danas je jedina država na svijetu čija je vlada u potpunosti prenijela svoje poslovanje na “klaud” tehnologiju, što joj je i donijelo nadimak e-Estonija. Nezavisne novine
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Trebamo se u svakom segmentu digitalizacije društva ugledati na Estonce i njihova iskustva. Jedan od segmenata digitalizacije je i prelazak firmi na bespapirno poslovanje.
Prelazak na bespapirno poslovanje uopšte nije teško niti predstavlja značajan trošak. Na tržištu postoji mnogo rješenja, boljih ili lošijih, skupljih ili pristupačnijih. Ovo je njihova vodeća DMS platforma koja nije skupa a dostupna je i na našem jeziku: https://www.folderit.com/bs