BANJALUKA, Ministarstvo finansija Republike Srpske ponovo će pokrenuti pitanje uloženog novca Republike Srpske u Centralnoj banci BiH i konačno definisati prava koja RS pripadaju po osnovu uloženih sredstava u CB BiH.
Rekao je to “Glasu Srpske” ministar finansija RS Zoran Tegeltija i dodao da je rješavanje ovog pitanja moguće kroz izmjene i dopune Zakona o CB BiH, kojim treba regulisati da se uplaćena sredstva RS u početni kapital CB BiH evidentiraju kao učešće RS u početnom kapitalu, sa svim pravima koja joj po tom osnovu pripadaju.
– Tim izmjenama tražićemo da se ostatak čistog profita CB BiH raspoređuje entitetima, srazmjerno visini uplaćenih sredstava u početnom kapitalu, umjesto uplate na račun institucije zadužene za budžet BiH, koja nije bila osnivač CB i da se Srpskoj nadoknade sredstva uplaćena za finansiranje troškova osnivanja glavnih jedinica CB, uvećana za kamatu – istakao je Tegeltija.
Napomenuo je da je dio kredita iz prve tranše prvog stend-baj aranžmana Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od 29 miliona maraka odobren BiH namjenski za osnivanje CB.
– Ta sredstva su 1998. godine direktno doznačena CB BiH i to za početni kapital 25 miliona maraka i za troškove osnivanja glavnih jedinica i filijala četiri miliona KM. Odlukom Savjeta ministara BiH predviđeno je da RS servisira trećinu duga po ovom kreditu od 9,6 miliona maraka, uvećano za pripadajuću kamatu i troškove – kazao je Tegeltija.
Obaveze po kreditu koje je preuzela Republika Srpska, uvećane za troškove i kamatu, otplaćene su Međunarodnom monetarnom fondu u 2001, 2002. i 2003. godini iz budžeta RS.
– Zbog toga se Ministarstvo finansija više puta obraćalo institucijama BiH, od kojih nije dobilo odgovor, zahtijevajući da se uložena sredstva RS u CB BiH evidentiraju kao učešće RS u njenom početnom kapitalu, sa svim vlasničkim pravima koja RS po ovom osnovu pripadaju – naglasio je Tegeltija.
Džombić
Premijer RS Aleksandar Džombić rekao je ranije da je potrebno usvojiti izmjene Zakona o CB BiH, jer on u sadašnjem obliku onemogućuje entitetima da dobijaju dividendu, iako su dioničari banke.
– Sasvim je logično da entiteti, na osnovu dioničarskog, odnosno vlasničkog prava, vuku i druga prava, kao što je dividenda. Posljednjih nekoliko godina dobit banke isplaćuje se zajedničkim institucijama u iznosima od 50 i 60 do 100 miliona maraka. Apsurd je da dividendu dobija onaj ko nije vlasnik – kazao je Džombić.