SARAJEVO, U Bosni i Hercegovini 44% ugovornih organa netransparentno provodi proces javnih nabavki, budući da nemaju usvojene i/ili javno dostupne godišnje planove javnih nabavki na svojim web stranicama, pokazalo je istraživanje ACCOUNT Monitoring tima za oblast javnih nabavki.
Rezultati Monitoringa javnih nabavki u BiH, koji je proveden u okviru projekta Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva u BiH – ACCOUNT, pokazuju da Zakon o javnim nabavkama BiH (ZJNBiH) u određenim bitnim segmentima još nije ponudio odredbe o transparentnosti u skladu sa osnovnim principima javnih nabavki. Slabosti se prvenstveno uočavaju u procesu planiranja.
BEZ OBJAVE PLANA NABAVKI
Plan nabavki je prema ZJNBiH propisan kao jedan od prvih uslova za pokretanje postupka javne nabave, sa predviđenim obavezama njegovog objavljivanja na web stranici ugovornog organa (ukoliko je ima) i to u roku od 60 dana od usvajanja budžeta.
Zakonom nije predviđeno rješenje za objavu planova javnih nabavki onih organa koji nemaju svoju web-stranicu. Pored toga zakon nije definisao za one ugovorne organe koji ne posjeduju vlastitu web stranicu da svoje planove nabavki objavljuju na centralnom portalu za javne nabavke .
Rezultati pokazuju da nema volje za transparentnošću čak i ako su ostvareni osnovni preduslovi. Čak 35% ugovornih organa ima godišnji plan javnih nabavki i ima vlastitu web stranicu, ali plan nabavki nisu objavili.
“Za ovakvu statistiku prvenstveni krivac je postojeći Zakon o javnim nabavkama BiH, koji omogućava da se planiranje javnih nabavki ne provodi u skladu sa transparentnim mehanizmima poslovanja,” ocjenio je Damir Šabanić iz Udruženja “Justicia”, koje je koordiniralo istraživanjem u kojem su učestvovali Centar za mlade Kvart iz Prijedora, ALDI iz Goražda, CROA iz Sarajeva i KAM iz Zenice.
Manjak transparentnosti rezultat je manjkavosti Zakona o javnim nabavkama BiH, koji nije propisao obavezu objavljivanja javnih nabavki koje se provode konkurentskim zahtjevima (nabavke roba i usluga vrijednosti do 50.000 KM i radova vrijednosti do 80.000 KM) i direktnim sporazumom (nabavke u vrijednosti do 6.000 KM). Njihovo neobjavljivanje predstavlja propust sa aspekta transparentnosti imajući u vidu da se veliki broj ugovora o javnim nabavkama sklapa upravo na osnovu konkurentskog zahtjeva i direktnog sporazuma.
VISOK POSTOTAK NETRANSPARENTNOSTI
Od 108 ugovornih organa koji su bili premet monitoringa, 93 ugovorna organa posjeduju, a 15 ugovornih organa ne posjeduju vlastitu web stranicu. Od onih koji posjeduju 60 imaju objavljen plan javnih nabavki za 2017 godinu na vlastitoj web stranici, a preostala 33 plan nisu objavili.
Procentualno gledano od 108 ugovornih organa, 56% posjeduje vlastiti web site i na istom su objavljeni planovi nabavki za 2017. godinu što je dobar primjer, dok 44% ugovornih organa nemaju dostupan plan nabavki za 2017 godinu na vlastitim web stranicama, što je daleko od transparentnog procesa javnog nabavljanja. Rezultati monitoringa jasno ukazuju da je procenat netransparentnosti pri provođenju javnih nabavki veoma visok. Nekada se pozivi čak objavljuju pod kategorijom “konkursi i oglasi” !?
Posebno je potrebno je istaći da vrijednosni razredi za primjenu konkurentskog zahtjeva za Bosnu i Hercegovinu i njeno tržište zapravo nisu „mala vrijednost“, jer je 50.000 KM ipak visok novčani cenzus.
Preporuka nakon uvida u stanje u ovoj oblasti jeste da pored obavezne objave svih planova javnih nabavki na centralnom portalu javnih nabavki, uključujući i onih organa koji nemaju vlastitu web-stranicu, planovi trebaju sadržati i nabavke koje će se provoditi putem konkurentskog zahtjeva i direktnog sporazuma, što bi značajno doprinijelo transparentnosti procesa javnih nabavki. Žurnal.info
