Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Rastu tenzije na nastavku suđenja u predmetu “Korona ugovori”

    2. Juna 2025. — 15:45

    „Interlignum“ uzimao kredite, a zalagao imovinu „Nove Borje“

    2. Juna 2025. — 15:30

    „CPK“ i „Radis“ nezakonito diskvalifikovani sa tendera u Sarajevu

    2. Juna 2025. — 15:02

    Kazne za kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka do 40 miliona KM

    2. Juna 2025. — 14:30
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Evropa se vraća nuklearnoj energiji

    2. Juna 2025. — 12:12

    Uvoz struje u BiH za godinu dana skočio čak 518,2 odsto

    2. Juna 2025. — 09:09

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58

    Profitabilnost solarnih elektrana pala na istorijski minimum

    27. Maja 2025. — 08:13

    ECB će u srijedu dodatno smanjiti kamatne stope

    1. Juna 2025. — 11:00

    Šta je digitalni evro i kada će biti uveden?

    31. Maja 2025. — 13:33

    Hamovićeva termoelektrana zaradila 38,7 miliona KM

    30. Maja 2025. — 15:16

    Selimović: Monetarna stabilnost i institucionalna otpornost – preduslovi za ekonomski razvoj

    30. Maja 2025. — 15:00

    „Eastcode“ povećao vlasništvo u „Veleprehrani“  

    30. Maja 2025. — 10:24

    „Atlantik“ novom milionskom emisijom obveznica vraća stari dug

    28. Maja 2025. — 13:26

    Promet akcijama “Veleprehrane” vrijedan 126.100 KM

    26. Maja 2025. — 14:23

    Oštar pad Vol Strita

    22. Maja 2025. — 11:03

    Vlada FBiH produžila mjeru ‘zaključavanja’ cijena za 65 proizvoda

    2. Juna 2025. — 16:26

    Još jedan proizvod se povlači iz dm prodavnica

    2. Juna 2025. — 13:44

    Čak 77 odsto Crnogoraca odjeću kupovalo preko interneta

    2. Juna 2025. — 10:17

    Inflacija u BiH od 3,4 odsto, cijene hrane drastično rastu

    1. Juna 2025. — 12:00

    Građani Srpske od nedjelje mogu koristiti turističke vaučere

    30. Maja 2025. — 16:02

    Turistički vaučeri prilika za popunjavanje šuplje sezone

    27. Maja 2025. — 09:45

    Ljetna turistička sezona otvorena u Budvi

    26. Maja 2025. — 09:05

    Kazne za putnike za otkopčavanje pojasa

    19. Maja 2025. — 15:01

    Evropa se vraća nuklearnoj energiji

    2. Juna 2025. — 12:12

    Uvoz struje u BiH za godinu dana skočio čak 518,2 odsto

    2. Juna 2025. — 09:09

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58

    Kineska kompanija zainteresovana za drvnu industriju, građevinsku proizvodnju, te poljoprivredu

    30. Maja 2025. — 11:40
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Poznata modna kuća zatvara trgovine

    31. Maja 2025. — 09:04

    Amerika ukida novčića od jednog penija jer je proizvodnja preskupa

    23. Maja 2025. — 10:46

    Zbog niskog nataliteta tržište proizvoda za djecu u kolapsu

    14. Maja 2025. — 14:00

    Koliko ima i gdje se nalaze kompanije koje vrijede preko milijardu dolara?

    14. Maja 2025. — 08:17

    Potražnja za zlatom ne jenjava

    2. Juna 2025. — 08:00

    Tržišta podržala dolar uprkos carinskoj neizvjesnosti

    1. Juna 2025. — 15:15

    Povećava se starosna granica za penziju u čitavoj Evropi, evo koja zemlja predvodi

    1. Juna 2025. — 13:52

    Razotkriven poznati trgovinski lanac: Godinama varali kupce na istu foru

    1. Juna 2025. — 10:00
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Republika Srpska „zaratila“ sa Francuskom zbog „Kaldere“!

Republika Srpska „zaratila“ sa Francuskom zbog „Kaldere“!

adminadmin23. Jula 2014. — 12:5021 komentar8 minuta čitanja

 

–         „AUTOPUTEVI RS“ DALI TENDER „KALDERI“ KOJA JE BILA SKUPLJA 200 HILJ. KM OD SVJETSKI POZNATE FRANCUSKE KOMPANIJE
–         KANCELARIJA ZA ŽALBE PONIŠTILA TENDER, “AUTOPUTEVI” PONOVO “KALDERI” DALI UGOVOR
–         FRANCUSKA AMBASADA SE UKLJUČILA U SPOR
–         TOPIĆ: „NEĆU NIŠTA DA KOMENTARIŠEM“

Naplatna-kucica-575x384BANJALUKA, Javno preduzeće „Autoputevi Republike Srpske“ na javnom pozivu za nabavku opreme za naplatu putarine na autoputu Banjaluka – Gradiška izabralo je „Kaldera kompaniju“ Laktaši čija je ponuda bila oko 200 hiljada maraka skuplja od svjetski poznate francuske firme „Sanef its Tehnologije“. Zbog ovog slučaja vlasti Republike Srpske mogle bi imati problema sa jednom od najjačih evropskih država, Francuskom čija je ambasada nakon što je upoznata, insistirala na dosljednoj primjeni zakona, ekskluzivno otkriva poslovni portal CAPITAL.ba.

Iz obimne dokumentacije koja je u posjedu portala CAPITAL, vidljivo je da su „Autoputevi Srpske“ favorizovali laktašku kompaniju Kaldera koja nema iskustva u poslovima naplate putarine, zbog čega je morala napraviti konzorcijum sa Institutom „Mihajlo Pupin“ Beograd, da bi ispunila formalne uslove.

„Kaldera“ odnosno njen Konzorcijum sa Institutom Pupin, je za ovaj posao ponudila oko 1,2 miliona KM, a druga grupa ponuđača, u kojoj je i francuska kompanija „Sanef“ preko svoje ćerke firme iz Splita, oko 200 hiljada KM manje.

Specijalizovana kompanija „Sanef“ u Evropi i svijetu naplaćuje putarinu na 1.902 kilometra autoputeva, ima 3.580 zaposlenih, 1,6 milijardi evra prometa, a jedna od njihovih referenci u regionu je naplata putarine na autoputu Zagreb-Split, a vršiće i naplatu na autoputevima u Crnog Gori. „Sanef“ je članica grupe ponuđača za isporuku opreme zajedno sa dvije banjalučke firme „Exin“ i „Fittich BL“.

 

Kancelarije za žalbe: Nesumnjivo, svjesno kršenje zakona

Kancelarija za zalbe RjesenjeDa je izbor Kaldere upitan i sumnjiv ocijenila je i Kancelarija za razmatranje žalbi BiH. Kancelarija je 16. aprila poništila odluku „Autoputeva RS“ i vratila na ponovni postupak, ali „Autoputevi“ su, kako saznajemo, ponovo izabrali „Kalderu“. Francuska kompanija, odnosno grupa ponuđača u okviru koje je dostavila ponudu, je ponovo uputila prigovor i 22. jula ove godine su od „Autoputeva“ dobili odgovor da se njihov prigovor odbija, potvrdio je za portal CAPITAL advokat „Sanefa“ i grupe ponuđača Davor Bunoza.

On ističe da njegov klijent neće stati na ovom.

„Smatramo da su sve činjenice i argumenti na našoj strani. Ponovo ćemo se žaliti Kancelariji za žalbe. „Autoputevi RS“ su već jednom platiti 15 hiljada KM troškove podnošenja prošle žalbe i očigledno da će je platiti ponovo“, kaže Bunoza.

On smatra da je očigledno da „Autoputevi“ planirano favorizuju „Kaldera kompaniju“.

 

 

Topić: Nemam komentar

dusan topicDirektor JP „Autoputevi RS“ Dušan Topić rekao je za CAPITAL da je „izbor ponuđača za isporuku opreme za naplatu putarine u finalnoj fazi“, te da zbog toga ne može da daje bilo kakve izjave jer bi se one mogle protumačiti kao uticaj.

Na ponudu da odgovori na optužbe na proces izbora ponuđača, Topić je ponovio da ne može ništa da komentariše.

 

 

Diskriminacija

„Sanef“ u žalbi navodi da je ovo „teška povreda Zakona o javnim nabavkama“, te da Autoputevi RS očito postupaju diskriminatorski i različito prema dobavljačima.

Zalba Kancelariji BiH 2„Autoputevi“ su „Sanef“ eliminisali jer su dostavili potvrdu firme „Grenoble“ a ne krajnjeg korisnika, „Hrvatskih autocesta“. Zanimljivo, „Autoputevima“ nije smetalo što i konzorcij „Mihajlo Pupin“ –„Kaldera kompani“ takođe dostavili potvrdu „BS telecom solutions“, a ne potvrdu krajnjeg korisnika JP „Autoceste FBiH“.

„Da je ugovorno tijelo pažljivije analiziralo, primjetili bi da je potvrda Konzorcija ‘Institut Mihajlo Pupin –Kaldera Company”, izdata bez broja protokola i datuma od strane JP „Putevi Srbije“, te da se ona odnosi na redovno održavanje sistema za naplatu putarine, a ne na isporuku opreme koja je predmet javne nabavke“, navodi se u Prigovoru Konzorcija „Exin“, „Fittich BL“ i „Sanef Tehnologije“.

Ovo znači, navodi se dalje, da Mihajlo Pupin i Kaldera“ nisu dostavili barem tri validne potvrde kojim se potvrđuje isporuke opreme navedene u obaveznoj referens listi, ali ipak su izabrani.

„Ugovorno tijelo dalje navodi da član Konzorcija ” Sanef   ITS Tehnologije” Split nije ispunio uslove, odnosno da imaju evidentiranu prekršajnu novčanu kaznu koja nije navodno izmirena, kao i da nisu priložili dokaz da im nije izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Koliko je ugovorno tijelo („Autoputevi“) diskriminatorski i proizvoljno postupalo, najbolje svjedoči činjenica da se čak dva puta obraćalo institucijama Srbije sa zahtjevom za pojašnjenje kada je u pitanju ponuda ” Instituta Mihajlo Pupin”. Zbog čega se ugovorno tijelo nije obratilo Ministarstvu pravosuđa Hrvatske, s obzirom da je ”Sanef IT Tehnologije” Split dostavio uvjerenja odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa gdje se uopšte ne navodi postojanje zabrane obavljanja djelatnosti odnosno profesionalnog prekršaja“, navodi se u poslednjem prigovoru koje su „Autoputevi RS“ odbili.

Bunoza ističe „Institut Mihajlo Pupin i Kaldera Company” nisu mogli biti ni izabrani jer nisu imali validne bankarske garancije, s obzirom da su „Autoputevi“ propustili da produže period važenja ponuda.

Zalba Kancelariji BiH„Da su „Autoputevi RS“ postupali tendeciozno, jednostrano, svjesno kršeći Zakon o javnim nabavkama, vidljivo je naročito iz dijela obrazloženja pobijane Odluke u vezi postojanja stvarne konkurencije. Naime, od rješenja Kancelarije za razmatranje žalbi BiH do donošenja pobijane Odluke prošlo je 85 dana, iako je zakonski rok za rješavanje u konkretnoj upravnoj stvari bio 15 dana. Sasvim je logično da je ugovorno tijelo prije svega moralo ispitati postojanje stvarne konkurencije u konkretnom postupku, a tek nakon eventualnog utvrđenja da nije narušena stvarna konkurencija, preispitati kvalificiranost ponuda. Međutim, ugovorno tijelo je postupalo suprotno, što jasno ukazuje da je postupanje ugovornog tijela bilo usmjereno da se žalitelj eliminira iz postupka sa ciljem da ”Institut Mihajlo Pupin-Kaldera Company ” dobiju predmetni ugovor o javnoj nabavi“, kaže advokat Bunoza.

U ponudi instituta Mihajlo Pupin datumi su ispravljani, ručno, hemijskom olovkom i „Autoputevi RS“ umjesto da ih diskvalifikuju, zatražili su objašnjenje od institucija Srbije, a svoj postupak opravdali da se „radi o ispravkama na orginalnim dokumentima, a ne na ovjerenoj kopiji“.

„U ovom slučaju ne treba tražiti tumačenja organa Srbije, već primijeniti odredbu tačke 5.6. Modela STD za ugovore o javnoj nabavci robe, te automatski diskvalifikovati ponudu ovakvog ponuđača. Međutim, ugovorno tijelo, se očito, u konkretnom slučaju postavilo u ulogu punomoćnika Konzorcija ”Instituta Mihajlo Pupin-Kaldera Company”, a ne u ulogu ugovornog tijela koje bi trebalo postupati nepristrano i u skladu sa odredbama ZJN-a“, smatra Bunoza.

On tvrdi da Institut i Kaldera nisu dali u ponudi opremu koja zadovoljava tehničke karakteristike koju su tražili Autoputevi RS, kao i da njihova ponuda neispunjava ni osnovne uslove.

„Dostavili su dokumentaciju na engleskom i slovenskom jeziku, a samo je jedan dio dokumentacije na službenim jezicima BiH. Nisu dostavili službeni prevod dokumentacije koja je na engleskom i slovenskom jeziku, odnosno u njihovoj tehničkoj dokumentaciji je 25 stranica na službenim jezicima BiH, 34 stranice na engleskom jeziku dok je 17 stranica na slovenskom jeziku, iako je izričito propisano da prateći dokumenti i štampana literatura koje dostavlјa ponuđač mogu da budu napisani na nekom drugom jeziku, pod uslovom da je dostavlјen i zvaničan prevod na jedan od službenih jezika u BiH. Ovo znači da je ovakvim postupanjem „Autoputeva RS“ prekršena i odredba čl. 8. Zakona o javnim nabavkama“, kaže Bunoza.

 

Stav Kancelarije za žalbe BiH

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH je već jednom, 16. aprila ove godine, utvrdila da Autoputevi „nisu pravilno proveli postupak predmetne nabavke, nije pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje, te je počinio povredu u postupku dodjele ugovora o javnoj nabavci“.

„Nedvosmisleno smo utvrdili određene nepravilnosti i nezakonitosti u predmetnom postupku, koje direktno utiču da se predmetni postupak djelimično poništi, odnosno vrati prvostepenom organu na ponovni postupak“, navodi se u Rješenju Kancelarije za žalbe koje je u posjedu portala CAPITAL.ba.

Ovakva odluka Kancelarije za žalbe koštala je Autoputeve RS 15.000 KM koliko su morali platiti taksu i troškove postupka.

No, to ih nije spriječilo da u novom postupku, ponovo Konzorcijumu „Institut Mihajlo Pupin-Kaldera Kompani“ dodijeli milionski ugovor.

Grupa ponuđača je ponovo uputila prigovor „Autoputevima“ koji su ih juče obavijestili da se njihovi prigovori odbijaju.

Advokat Bunoza kaže da će njegovi klijenti ponovo žaliti Kancelariji za žalbe, jer je ovdje očito favorizovanje jednog Instituta i Kaldere i pored niza argumenata koji ih diskvalifikuju.

 

Francuska ambasada

Fsanef dopis francuska ambasada 2 strirma „Sanef Tehnologije“ je uputila dopis Francuskoj ambasadi u Zagrebu u kojoj ih upoznaju sa cijelim slučajem i traže da zaštite interese francuskih investitora na ovom području.

U pismu koje je u posjedu portala CAPITAL, navodi se da je očito da se u ovom poslu favorizuju Konzorcijum „Institut Mihajlo Pupin-Kaldera“ iako njihova dokumentacija ne ispunjava osnovne uslove, niti je prevedena na službene jezike.

„Ovaj tender je strateški važan za našu grupu, jer se radi o prvom projektu ove vrste u Republici Srpskoj“, navodi se u pismu.

Stav Francuske ambasade, kaže Bunoza, je da se moraju striktno poštovati zakonski propisi bez favorizovanja bilo kojeg ponuđača.

 

Ovo je prva nabavka ove vrste u RS i ona je znatno značajnija od iznosa ovog tendera. Dobijanje poslova nabavke opreme za naplatu putarina na autoputu Banjaluka-Gradiška, najboljem ponuđaču, kažu analitičari, stvara uslove i za dobijanje istih poslova na autoputu Banjaluka-Doboj, a vjerovatno i za naplatu na dijelu koridora 5C autoputa koji prolazi kroz Republiku Srpsku.

PRILOG:

Novi Prigovor koji su Autoputevi odbili 22. jula

CAPITAL: Siniša VUKELIĆ

Autoputevi odbijanje prigovora

.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
autoput banjaluka gradiska autoputevi rs davor bunoza dusan topic izbor izdvajamo kaldera kompani vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakZa Koridor “pet c” 100 miliona evra
Sljedeći članak U Bijeljini u naredna tri dana podjela 1.600 platnih kartica

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

Vlada FBiH produžila mjeru ‘zaključavanja’ cijena za 65 proizvoda

Capital teme 34 minute čitanja

Rastu tenzije na nastavku suđenja u predmetu “Korona ugovori”

21 komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

  1. Brane Carević 23. Jula 2014. 16:00

    Mora raditi Laktaška firma.Kada bi neko ponudio besplatan rad,opet bi Caldera pobjedila na izboru.Nije važno što su skuplji od drugoga ponuđiača,na plača vlada sa svoga raćuna,nego narodnoga.Bahatost.Kao i kod izgradnje auto-puta Gradiška-B.Luka.Zar samo u Laktašima ima firmi?Doklen da trpimo rasipništvo vlade RS?

    Odgovori
  2. Zoran 24. Jula 2014. 07:40

    Jel problem sto ce neko iz mjesta uzeti pare, a ne Hrvati tj. “Francuzi”?
    Daj pustite ljude da zavrse posao.
    Bitna je i garancija i odrzavanje i jos gomila faktora, a ne pocetna razlika u cjeni.
    Nevadi njih 200.000 KMova.

    Odgovori
  3. Petar Pantelić 24. Jula 2014. 14:48

    Ovde je u pitanju uskladjenost sistema sa već instaliranim sistemom na autocestama FBiH i autoputevima Republuke Srbije i nikako ne bi trebali dozvoliti da se povezujemo sa Hrvatskim sustavima za naplatu cestarina.

    Odgovori
  4. Miroslav 24. Jula 2014. 15:26

    Sistem koji se treba instalisati u RS nema nikakve veze sa sistemom u Federaciji BiH ni sa sistemom u Hrvatskoj..
    Osim toga, sistem naplate u Federaciji je takođe instalisan kriminalnim radnjama Dodikovog ortaka Zlatka Lagumdžije, koji je preko svog satelita Škrbića lopovski dodjelio posao svojoj firmi BS Telecom Solution u konzorciju (opet) sa Institutom Mihajlo Pupin.
    Kriminalcima poput Dodika, Lagumdžije i svim njihovim pomagačima i slugama uskoro će doći kraj.
    Osim toga, pitanje za dragog Pantelića je – hoćete li vi platiti razliku u cijeni od 200.000 KM za Dodikov džep?

    Odgovori
  5. Miroslav 24. Jula 2014. 15:29

    pitanje vama kao i g. Panteliću: jeste li spremni iz svog džepa platiti razliku od 200.000 KM da “ljudi dovrše posao”.
    Mislite li da Francuzi nisu ljudi?
    Vaši “ljudi” kojima biste podijelili tuđe pare su lopovi poput Dodika.

    Odgovori
  6. Petar Pantelic 24. Jula 2014. 15:50

    Ima i te kako veze pogledajte slucaj Crne Gore koja je posle nekoliko godina morala ponovo raspisivati tender za Elektronicku naplata na tunelu Sozinae to bi bio slucaj i ovde jer nije buducnost u klasicnoj naplati putem kartica i gotovoga novca vec je buducnost naplate cestarine u Elektronskoj naplati koja mora biti identicna na nivou jedne drzave i nesmemo dozvoliti da postoje dva sistema Elektronske naplate na podrucju jedne zemlje.

    Ta razlika od 200.000KM je zanemarljiva u odnosu na troskove i maltretiranje prijevoznika koji bi poslije morali brinuti o dva Tag uredjaja i njihovom nadopunjavanju.

    Odgovori
  7. Miroslav 25. Jula 2014. 08:38

    dragi Petre, moram ti reći da lupetaš gluposti.
    Naplatni sistem na tunelu Sozina u Crnoj Gori je tzv. Otvoreni sistem naplate putarine i nema ama baš nikakve veze s bilo kojim sistemom naplate na svijetu, on je svijet za sebe i ne treba mu kompatibilnost s bilo kime.
    Crnogorci su raspisivali novi tender zato jer nisu bili zadovoljni postojećim sistemom naplate koji im je isporučen od španjolske firme INDRA.
    Ponavljam – ako ti je zanemarivo 200.000 KM za luksuz davanja posla Dodikovoj firmi, zato da bi on i dalje glumio glavnog šerifa, onda to isfinanciraj iz svoga džepa, a ne iz džepova poreznih obveznika.

    Odgovori
  8. Petar Pantelic 25. Jula 2014. 14:13

    Dragi Miroslave, otvoren ili zatvoren sistem nebitna je stvar. Evo ti primera Irske i njihovoga sistema Easytrip koji im radi na autoputu ali isto tako i na javnim parkirališta, u biti ideje placanja tagom moze biti bilo sta. Sustina vase politike je utrapiti sto jeftiniji sistem a posle izvlaciti pare da bi taj sistem u sustini profunkcionirao.

    I da bas na Sozini su zamenili sistem Enc jer su na primer tagove morali slati u Spanjolsku na formiranje a i sistem koji je bio prije sistema FBiH nikada nije profunkcionirao zbog milijun komplikacija a debelo je placen.

    Lijep pozdrav gosn Miroslave…

    Odgovori
  9. Kriger 25. Jula 2014. 14:34

    Puna podrška strucnim ljudima iz ministarstva jer ce zasigurno umeti da procene situaciju i odvoje žito od kukolja..

    Odgovori
  10. Zoran 25. Jula 2014. 21:40

    Narodu je najlakse napisati ukrali su 200,000KMova, a sta se krije iza vase ponude?
    Kod nas ima poslovica, sto naplatis na mostu platis na cupriji.
    Neznam dali znate za tu poslovicu u Hrvatskoj, tj. “Francuskoj”.
    Ma pustite nas da zivimo bez vas, sad nas trebate, tj. slatke su vam nase pare, kao manje cete uzeti, eee namazani ste!!!

    Odgovori
  11. Miroslav 26. Jula 2014. 08:21

    dragi Krigeru, znači i ti dijeliš 200.000 KM sa Čubrilovićem i Topićem?

    Odgovori
  12. Miroslav 26. Jula 2014. 08:23

    dragi moj Zorane,
    u ovom slučaju pitanje je samo da li se brane zakonski principi ili ne?
    sa ovakvim lopovlukom kakav se provodi u RS nema napretka.

    Odgovori
  13. Miroslav 26. Jula 2014. 08:32

    gosn Panteliću, kad već čačkate mečku, ajde da je iščačkamo.
    Irska nema veze sa ovom pričom, ne znam zašto je upetljavate, svaki ponuđač može integrisati sve što nekoj državi duša poželi, to može Sanef, a može i Pupin.
    Želim se nadovezat na vaše tlapnje u “uvaljivanju”.
    Sanef je svoje sisteme naplate isporučio u desetinama zemalja na svim kontinentima i nigdje ništa nije “utrapio”. Svi instalisani sistemi naplate su vrhunske kvaliteti i svi naručitelju su s njima izuzetno zadovoljni. To se može provjeriti.
    Za razliku od Sanefa, Pupin je svoj sistem instalisao samo u Srbiji i na jednom malom dijelu autoceste u Federaciji BiH (Sarajevo-Kakanj). O tim sistemima se može raspravljati kome su i zašto “utrapljeni”. Na Sudu u Srbiji se još vodi sudski postupak poznat kao suđenje “drumskim razbojnicima” vezan uz izvlačenje novaca iz blagajni za naplatu putarine. Postoje osnovane sumnje da je Pupinov softver omogućio “drumskim razbojnicima” da izvlače novce a da za to ne budu sankcionisani.
    Eh sad vi zaključite koji sistem je pouzdaniji i za koje novce. Po Zakonu o javnoj nabavi BiH ne može se dodatno tražiti pare da bi sistem profunkcionisao, sve se mora besprijekorno napraviti za novce koji su deklarirani u ponudi.

    Odgovori
  14. Petar pantelic 26. Jula 2014. 11:12

    I tako u lijepoj nasoj sve je savrseno cisto i nikakvih manipulacija nema sem onih koje su procurele u javnosti…

    http://www.vecernji.hr/crna-kronika/otkazi-blagajnicima-koji-su-krali-novac-od-cestarina-na-demerju-185091

    http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=250902

    http://www.youtube.com/watch?v=6AEm3YL17R8

    A sta cemo sa onima koje su zataskane,e moj Miroslave ne moze sistem lupiti lopova po šaci vec drzava i policija…

    Lijep pozdrav i ugodan vikend

    Odgovori
  15. Kriger 26. Jula 2014. 11:42

    Pobogu Miroslave pa što odmah ne kažete ko ste i koga zastupate a mi pomislili da vam je žao 200.000km novca gradjana Srpske, a ono vi brinete za svoje milionce. Eto jos jednom se potvrdila ona narodna “ne laje pas sela radi nego sebe radi”.

    Odgovori
  16. Franjo 26. Jula 2014. 12:32

    Čitam ove komentare i moram priznati da sam sretan zbog činjenice da manipulacije na naplati cestarine postoj još negdje ba Balkanu a ne samo u Hrvatskoj, ajte molim vas pa novine su pune članaka o tome kako su djelatnici HAC–a na razne načine varali i korisnike cesta a i sam sustav naplate cestarine

    Odgovori
  17. Radovan 26. Jula 2014. 12:53

    Joj što volim ove što su ustali u odbranu interesa globalističkog kapitala i kite se tudjom pameti, a svoj narod i ideje pljuju gde god stignu. Ali šta će te takvih koji su svoju veru prodali za večeru uvek je bilo i biće…. Nažalost….

    Odgovori
  18. Petar Pantelić 26. Jula 2014. 14:06

    Gosn Miroslave ja sam mislio da se vaša kompanija bavi sistemima za naplatu putarine a ono u stvari vi čačkate mečku. Moram vas upozoriti da vam se može desiti da budete predmet opservacije društava za zaštitu životinja, a takvi pokreti su značajni u evropi, mada postoje i druge službe kojima bi vaš hobi mogao biti zanimljiv.

    A što se tiče Srbije i i tih drumskih razbojnika moram vas obavestiti da je sistem koji spominjete uveden daleke 1989godine i da je upravo posle tih nemilih dogadjaja 2006godine uveden najnoviji sofisticirinani sistem naplate putarine koji u kombinaciji sa sistemom video nadzora čini sistem o kome se više nikada nije negativno pisalo kao na primer o nekem sistemima u Hrvatskoj.

    Pozdrav!!!

    Odgovori
  19. Zoran 26. Jula 2014. 20:11

    Bolje da i moji ukradu nego vi!!!
    Jesmo li mi kod vas dobro dosli, a ? Ma pustite nas na miru!

    Odgovori
  20. Hrvoje 27. Jula 2014. 00:31

    Slažem se sa Franjom dovoljno će biti uneti u google pretragu ovaj pojam i sve će biti jasno.
    Hrvatski apsurd: HAC potrošio 11 milijuna eura na ENC sustav koji ne funkcionira?

    Odgovori
  21. Miki 26. Novembra 2017. 20:12

    Tako je. Bravo Miroslave. Pod krinkom domaćih firmi uzimaju 20-50 % provizije za sebe To su patrioti.

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Rastu tenzije na nastavku suđenja u predmetu “Korona ugovori”

2. Juna 2025. — 15:4534 minute čitanja

Burna rasprava trajala oko 45 minuta

„Interlignum“ uzimao kredite, a zalagao imovinu „Nove Borje“

2. Juna 2025. — 15:30

„CPK“ i „Radis“ nezakonito diskvalifikovani sa tendera u Sarajevu

2. Juna 2025. — 15:02

Kazne za kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka do 40 miliona KM

2. Juna 2025. — 14:30

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti