SARAJEVO – Prema podacima Agencije za statistiku BiH najveći rast cijena među prehrambenim proizvodima bilježi maslac i to za 21,8 odsto. Gledajući trendove cijena zadnjih 10 godina, tako visoka cijena maslaca nikada nije bila.
Razlog tome je da proizvodnja maslaca u BiH ne zadovoljava potrebe tržišta BiH, te se u najvećoj mjeri, nažalost, oslanja na uvozni maslac – čija je cijena globalno, unazad posljednjih 12 mjeseci porasla oko 80 posto, kazali su za Akta.ba iz kompanije Lactalis BH, jedine kompanije koja nam je odgovorila na pitanja o ovoj problematici, iako smo upite poslali Meggleu, Poljoradu, Imleku.
Razloga je kažu mnogo za takve cjenovne promjene, i njihov je kumulativni efekt sada vidljiv na globalnom tržištu, čiji se efekti prelijevaju i kod nas.
“Ruski embargo izazvao je velike tržišne viškove mlijeka na području EU. Viškove mlijeka industrija je “pretvarala” u trajne proizvode poput polutvrdih sireva, trajnog mlijeka i maslaca čija je cijena drastično padala povećanjem ponude. Paralelno se događa ukidanje mliječnih kvoti u EU te dolazi do rasta proizvodnje i prerade mlijeka i ponovno jačanja ponude trajnih mliječnih proizvoda, među njima i maslaca. Takva tržišna situacija u EU dovela do toga da su proizvođači mlijeka u EU smanjili svoju proizvodnju zbog nepovoljnih cijena na tržištu. Također, loše vremenske prilike dovele su do manje proizvodnje mlijeka”, pojašnjava za naš portal Duško Glišić, generalni direktor “Lactalis BH” Gradačac, dodajući da u to vrijeme potrošači zadovoljno pozdravljaju borbu proizvođača na policama trgovina akcijskim cijenama maslaca i drugih mliječnih proizvoda.
“U isto vrijeme raste potrošnja maslaca u svijetu zbog otvaranja novih tržišta (Kina) i kroz trenutni trend prelaska sa upotrebe margarina na maslac. Dakle odgovor je u zakonu ponude i potražnje”, ističe direktor “Lactalisa BH”.
Na pitanje zašto u ovom lancu poskupljenja nije došlo do dizanja cijene mlijeka, već samo maslaca, vrhnja za kuhanje i sl. prerađevina, Glišić objašnjava da je odgovor opet u zakonu ponude i potražnje.
“Danas visoke cijene maslaca na globalnom tržištu rezultat su povećane potražnje od strane “novih” tržišta, promjena potrošačkih navika te ograničene ponude. Ponavljam, primarna i prerađivačka proizvodnja u Bosni i Hercegovini danas, nažalost, ne zadovoljavaju potrebe tržišta maslaca te je u tom segmentu tržište ranjivije u odnosu na neke druge kategorije proizvoda”, kaže on.
Naglašava da je razlog rasta cijena pavlake identičan kao i kod maslaca s obzirom da se maslac proizvodi upravo od svježe pavlake, dok je kod drugih mliječnih proizvoda cijena vezana direktno za tržišnu situaciju u samoj BiH.
Inače, činjenica je da evropskoj proizvodnji trenutno fali mliječnih masti, ali vjeruje kako će se ponuda masnih mliječnih proizvoda (maslaca, pavlake …) uskoro oporaviti uvođenjem niza mjera za povećanje proizvodnje mlijeka od strane zemalja najvećih proizvođača mlijeka ali i ostalih zemalja pogođenih visokom cijenama maslaca.
“Vjerujem kako će uskoro doći do oporavka proizvodnje mlijeka, a polako i do jačanja ponude maslaca i pavlake na globalnom tržištu. Shodno tome možemo očekivati konsolidaciju i blagi pad cijene maslaca u narednom periodu, ali nije realno očekivati da će se cijene skoro vratiti na onaj nivo kakve su bile prije ovih tektonskih poremećaja na globalnom mliječnom tržištu”, zaključio je on.
Akta.ba
