SARAJEVO/BANJALUKA – Prema analizama MMF-a i Svjetske banke, regionalne integracije u ekonomskom smislu i jedinstveno tržište u regionu donijeli bi godišnji rast veći od četiri odsto, a na kraju i nominalno veći BDP za 15 milijardi do 17 milijardi evra.
Prema ocjenama stručnjaka, zemlje regiona, tačnije one koje su dio Berlinskog procesa, i to Srbija, Makedonija, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Bosna i Hercegovina, zajedno broje blizu 20 miliona ljudi, što je sasvim sigurno privlačnije za ozbiljne investitore koji prvo gledaju broj stanovnika i njihovu kupovnu moć.
“U slučaju jedinstvenog tržišta svakako bismo bili atraktivniji za strane investitore nego što smo sada”, rekao je za “Nezavisne” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, i istakao da treba podržati svaku integraciju.
“Mi podržavamo sve ono što ide prema ukidanju carina i barijera koje sada imamo. Važno je da se iz političke priče i iz nečega što je politička ideja krene na djela i prije svega jasno definišu stvari da ne dolazimo u situaciju u kojoj smo sada kada je CEFTA na snazi. Imamo formalno tržište bez carina, ali i ogromne necarinske barijere koje su prepreka većoj i bržoj trgovini”, rekao je Blagojević.
S druge strane, Nemanja Vasić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, je skeptičan.
“Sada smo u situaciji da je CEFTA praktično mrtva, a ona je išla u tom smjeru jedinstvenog tržišta. S te strane jako teško je pored svih probema u CEFTA očekivati neke pomake, posebno ne jedinstveno tržište. Na kraju krajeva, ne znam koje bi konkretno BiH imala koristi od eventualnog jedinstvenog tržišta s obzirom na našu proizvodnju i tehnologiju”, rekao je Vasić za “Nezavisne”.
O eventualnom zajedničkom tržištu i otklanjanju barijera nesmetanoj trgovini između zemalja regiona biće riječi na regionalnoj konferenciji “Izazovi izvoza – Potreba formiranja jedinstvenog tržišta regiona”, koja će biti održana krajem avgusta u Sarajevu.
Ovoj konferenciji trebalo bi da prisustvuju predstavnici privrednih komora zemalja regiona kao i zvaničnici CEFTA, privrednici i političari koji su najglasniji u toj priči, a koji, prema ocjeni stručnjaka, još uvijek nisu spremni za drugi korak, a to su konkretne odluke koje idu u smjeru jedinstvenog tržišta.
Priča o jedinstvenom tržištu i snažnijem ekonomskom povezivanju regiona koje uključuje slobodno kretanje robe, kapitala i radne snage traje već godinama, međutim u praksi se malo šta uradilo i pored toga što su manje-više i u regionu svi svjesni da razjedinjena tržišta zemalja regiona nikome nisu atraktivna za bilo kakva ozbiljnija ulaganja.
Još uvijek, najglasniji u ideji formiranja jedinstvenog tržišta jesu političari i privrednici iz Srbije, čiji predsjednik Aleksandar Vučić već godinama govori o tome i o prednosti jednog takvog tržišta koje bi brojalo oko 20 miliona ljudi.
Priču o jedinstvenom tržištu još ranije su podržali i pojedini zvaničnici Evropske unije, ali do sada sve je ostalo na riječima i gotovo ništa nije urađeno kako bi se napravio prvi korak ka takvom tržištu.
Jedinstveno tržište, koje u ovom trenutku najviše “forsira” Srbija, i to iz razloga što ima najrazvijenije kapacitete, podrazumijevalo bi slobodan protok robe, ali i radne snage, kao i zajedničke takse, iste fiskalne namete, subvencije i daleko jednostavnije procedure prilikom prelaska granica itd. Uroš Vukić/Nezavisne