ISTANBUL, Na redovnom godišnjem sastanku Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Istanbulu, zvaničnici iz cijelog svijeta danas su nastavili razgovore o tome šta treba učiniti kako bi se učvrstili još krhki znaci oporavka globalne privrede poslije najteže recesije od Drugog svjetskog rata.
Ministri finansija, guverneri centralnih banaka i poslovni ljudi iz cijelog svijeta imaće na dnevnom redu i pitanje kakve sistemske promjene treba izvršiti u međunarodnim finansijskim institucijama kako bi se spriječilo ponavljanje krize i kako bi, u slučaju da se to ipak dogodi, MMF i Svjetska banka mogli efikasnije da reaguju.
U izvještaju objavljenom pred sastanak u Istanbulu, grupa od 30 uglednih bankara i ekonomista kritikovala je MMF što u godinama iz nas nije upozorio da može da dođe do krize. Na drugoj strani, dio stručnjaka ocjenjuje da takve kritike nisu osnovane, prenosi londonski Bi-Bi-Si.
“To pomalo nije fer zato što MMF nije u stanju da značajno utiče na najvažnije razvijene zemlje, kao što su SAD, Japan, Britanija i Francuska. Uloga MMF-a je više da savjetuje. Mislim da je pogrešno kriviti MMF zato što nije predvideo finansijsku krizu, ali kada je kriza izbila MMF je odigrao vrlo važnu ulogu jer je savjetovao vlade kako da izađu iz nje”, izjavio je za Bi-Bi-Si profesor međunarodnih finansija Kern Aleksander.
MMF je svakako ponovo dobio značajnu ulogu, koju je u velikoj mjeri izgubio u godinama pred ekonomsku krizu, kada je bilo relativno lako pozajmiti pare od privatnih banaka i fondova.
Ne samo da resursi Fonda povećani kako bi on bio u stanju da priskoči u pomoć najteže pogođenim zemljama, nego su stručnjaci MMF angažovani da nadgledaju mjere ekonomske politike širom svijeta.
Sada se govori o tome kako dodatno proširiti mandat MMF-a, kako bi on bio u stanju da nadgleda i makroekonomsko stanje i banke i postao centralno mjesto na kojem će se razmjenjivati informacije o globalnoj ekonomiji i finansijama i koordinirati mjere koje preduzimaju vlade.
Međutim, paralelno sa razgovorima o tome šta treba preduzeti da bi međunarodne finansijske institucije bile efikasnije, vodi se i debata o tome koliko koja zemlja u njima ima uticaja.
Od osnivanja MMF-a i Svjetske banke, vodeću riječ u tim instutucijama imaju Amerikanci i zapadnoevropske zemlje; sada se čini neminovnim da se povećaju takozvane kvote, a time i uticaj najvećih zemalja u razvoju kao što su Indija, Kina i Brazil.
Piter Stajn iz magazina Vol strit džornal za područje Azije ocjenjuje da je sa stanovišta zemalja u razvoju do promjene trebalo da dođe odavno.
“U Indiji, Kini i drugim azijskim zemljama je u prošlosti bilo dosta nezadovoljstva oko MMF-a. On je doživljavan kao klub bogatih. Posebno su Sjedinjene Američke Države do sada imale veliki uticaj na MMF, i to se ne dopada zemjama u ovom dijelu svijeta”, izjavio je Stajn za Bi-Bi-Si, Amerikanci i zapadnoevropske zemlje pristali su da se njihove kvote u MMF smanje za pet odsto, kako bi se povećao uticaj Kine, Indije i drugih zemalja koje se ubrzano razvijaju i čine sve veći udio u svjetskom bruto nacionalnom proizvodu.
Ministar finansija Egipta Jusuf Butros Gali, koji predsjedava MMF-ovim komitetom za finansije, priznaje da neće biti lako postići dogovor, s obzirom na to da ključne zemlje u razvoju traže veće ustupke.
“To je proces koji će zahtevati vrijeme, to se neće dogoditi preko noći, radimo na reformi institucije koja je složena i koja utiče čitavu svjetsku privredu”, izjavio je Gali.
Razgovori o preraspodjeli uticaja u MMF-u trebalo bi da se završe do januara 2011. godine – očekuje se da Amerikanci neće izgubiti pravo da ulože veto na većinu odluka u Fondu, ali da će ključne zemlje u razvoju dobiti veći uticaj.