BEOGRAD, Reciklaža je razvojna šansa Srbije, ali je problem što se malo ljudi organizovano bavi sakupljanjem otpada i to je nedovoljno za zadovoljenje kapaciteta reciklažne industrije, ocijenjeno na skupu o reciklaži u Beogradu.
“Sakupljačka ekonomija je ključ uspjeha reciklažne industrije i ekološke politike Srbije”, rekao je savjetnik u Privrednoj komori Srbije Siniša Mitrović, dodajući da su kapaciteti domaće reciklažne industrije trenutno uposleni pet do šest odsto i da veliki dio sekundarnih materijala završava na smetlištima.
Na predstavljanju nacionalne Mreže podrške socijalnom preduzetništvu u reciklaži, on je naveo da se procjenjuje da je tržište sekundarnih sirovina Srbije godišnje vrijedno 350 miliona evra, a da se sakupljanjem raznih vrsta otpada trenutno bavi oko 100.000 ljudi, koji bi kroz socijalno preduzetništvo mogli da regulišu svoj društveni i ekonomski status.
Mitrović je podsjetio da je Srbija još 2009. donijela 18 ekoloških zakona, koji kroz privredu još nisu zaživjeli, a pored dostupnosti takozvane zelene tehnologije i povećanja reciklažnih kapaciteta, problem je nedostatak sakupljača otpada.
Direktor Centra za razvoj socijalnog preduzetništva Mišo Babić kazao je da je u svijetu reciklaža na drugom mjestu privrednih grana u kojima se razvija socijalno preduzetništvo, a udio socijalnog preduzetništva u bruto domaćem proizvodu u pojedinim zemljama je do 10 odsto. Prema njegovim riječima, u Srbiji je taj procenat na nivou statističke greške, zbog čega je bitno da se omoguće uslovi za stvaranje malih socijalnih preduzeća za reciklažu. Beta