SARAJEVO, Do kraja juna biće okončano utopljavanje tri klinike u FBiH, a potom započeta obnova još 20 objekata škola i bolnica, čime će se uštedjeti energija i za maksimalno osam godina postići milionska ušteda u njihovim budžetima, a biće bolji uslovi boravka đacima i pacijentima.
Istakao je to Mustafa Čopelj, voditelj ovog projekta Svjetske banke za FBiH, te dodao da se utopljavanje u 70 do 80 odsto slučajeva vrši kroz zamjenu prozora i postavljanjem termofasada. Riječ je o do sada najvećem projektu energetske efikasnosti u BiH koji se realizuje uz pomoć kredita Svjetske banke u iznosu od 32 miliona dolara, koji će biti investirani u naredne tri godine u FBiH i RS.
Osim planiranih ušteda energije, ovim se čuva okoliš jer se očekuje smanjenje emisija CO2 i zagađenja zraka, ali je važno i za proces pridruživanja EU.
U ovoj godini planirano je utopljavanje 23 objekta i u toku su radovi na Klinici za ortopediju i traumatologiju Univerzitetsko-kliničkog centra Sarajevo (UKCS) vrijedni 630.000 dolara, Psihijatrijskoj bolnici Sveučilišne klinike u Mostaru (520.000 dolara), te Klinici za hirurgiju Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla (470.000 dolara).
“Poznato je i preostalih 20 objekata na kojima će radovi krenuti krajem juna i to u Kantonu Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskom, Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu. U pitanju je 17 osnovnih i srednjh škola, bolnica u Tešnju i domovi zdravlja Bihać i Jablanica. Najčešće je u pitanju zamjena prozora i postavka termofasada, a negdje se radi unapređenje krova ili ako se koristi skupi energent poput lož-ulja, ide se na jeftiniji poput peleta i bio-mase, pojasnio je Čopelj i napomenuo da je kredit namijenjen za same radove, a da FBiH finansira konsultantske usluge, nadzor i slično, što je 15 do 20 odsto od ukupne vrijednosti projekata.
“Za 2017. godinu još nismo odabrali objekte. Rade se pripreme. Inače, biraju se objekti čija će realizacija donijeti najviše uštede ili ako, na primjer, škola ima puno učenika, bolnica pacijenata”, kazao je Čopelj.
Istakao je da ove investicije moraju biti isplative za maksimalno osam godina, što je i jedan od uslova Svjetske banke. Naglasio je i da u BiH, nažalost ili na sreću, postoji veliki potencijal za uštede jer su objekti u lošem stanju i rasipa se energija.
Marija Kulaš, direktorica Osnovne škole “Crnići” Stolac, kazala je da škola ima dobre rezultate i postiže uspjehe, a kada je neko posjeti, iznenadi se jer se griju na drva, te će se ovim projektom poboljšati grijanje za djecu.
“Ovo utopljavanje i uvođenje centralnog grijanja puno će donijeti. Ovo je bila šansa da kao škola iz male zajednice uspijemo”, dodala je Kulašova.
U UKCS ističu da se utopljavanje radi zbog uštede na grijanju i biće praćeno finansijskom uštedom, a biće prijatnije i pacijentima i uposlenima.
Projekat energetske efikasnosti implementira se i u RS, gdje je ove godine planirano, kako je rekao Čopelj, 11 objekata, te se očekuje početak radova. Više detalja nismo mogli dobiti jer je Miloš Jokić iz Implementacione jedinice projekta u Ministarstvu prostornog uređenja RS bio odsutan.
Upravo ovim povodom je održan i sastanak predstavnika Svjetske banke i Ministarstva prostornog uređenja FBiH. Naglašeno je da je Svjetska banka zadovoljna dosadašnjom realizacijom i spremna podržati projekat i ubuduće, dok je ministar Josip Martić, kako je saopšteno, napomenuo da bi bilo dobro kreirati slične projekte i za građane, odnosno stambene objekte.
Škole u kojima će ove godine biti realizovan projekat su osnovne škole “Musa Ćazim Ćatić” Zenica, “Hamdija Kreševljaković” Kakanj, Prva osnovna škola Zavidovići, “Otoka” u Bosanskoj Otoci, “Stijena” Cazin, “Zahid Baručija” Vogošća, “Hašum Spahić” i “Srednje” Ilijaš, Fra Didaka Buntića Čitluk, IV osnovna škola Mostar, “Crnići” Stolac, te Srednja mješovita škola Žepče, srednja škola u Cazinu i u Velikoj Kladuši, u Čapljini i Konjicu i Srednja građevinska škola Juraja Dalmatinca Mostar. Nezavisne novine