BANJALUKA, Značajni rast izvoza i oživljavanje privrede BiH moguće je postići jedino uz reaktiviranje nekadašnjih velikih preduzeća, smatraju domaći ekonomski stručnjaci.
Kako bi sve veći broj preduzeća u BiH dostigao nivo konkurentnosti na domaćem, ali i stranom tržištu, analitičari smatraju da je, pored ekonomskih reformi, potrebno i međusobno dijeljenje tržišnih informacija i iskustva.
U najnovijem biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH navodi se da je ostvarena spoljnotrgovinska razmjena u BiH prošle godine najvećim dijelom bila odraz uslova nepovoljnog poslovnog okruženja i nekonkurentnosti većeg dijela privrede.
“Neophodne ekonomske reforme su izostale, te nije bilo ni realno očekivati povoljniji ishod oslanjajući se samo na mali broj izvoznih lidera koji praktično ‘održavaju u životu’ bh. izvozne performanse”, stoji u analizi.
Kako se navodi, prirodni resursi i ekonomski potencijali su realan osnov za spoljnotrgovinski preokret u budućnosti, ali tek onda kada mnogo veći broj privrednih subjekata dostigne nivo konkurentnosti aktuelnih izvoznih lidera.
“Nužne su i ‘unutrašnje reforme’ u samoj privredi, odnosno temeljno restruktuiranje brojnih subjekata preopterećenih viškom zaposlenih, prevaziđenim tehnologijama i proizvodnim programima, neodgovarajućim upravljanjem, manjkom kapaciteta i kapitala”, navodi se u ovom dokumentu.
Prema njihovoj analizi, povećavanjem broja konkurentnih i uspješnih poslovnih subjekata u BiH, kao i struktura izvoza i izvoznih tržišta, omogućili bi disperziju rizika i smanjenje zavisnosti domaće privrede i društava od pojedinih privrednih subjekata i tržišta.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da se ne može očekivati da postojeća preduzeća u BiH mogu da dostignu nivo konkurentnosti, proizvodnje i tržišnog prisustva kakvo imaju aktuelni tržišni lideri.
“Najveći problem predstavlja nedostatak tržišnih informacija i kvalitetne opreme, kao i stabilnosti kvaliteta proizvoda koji se proizvode”, rekao je Pavlović i dodao da vrlo malo preduzeća ima želju ili interes da rade na podizanju nivoa kvaliteta organizacije svog rada, opreme i znanja, kako bi bile u stanju da ispoštuju sve zahtjeve inostranih kupaca.
Prema njegovim riječima, sve one informacije koje su potencijalno raspoložive preko privrednih komora od strane domaćih lidera u izvozu trebalo bi da budu i praktično podijeljene sa svima onima koji su zainteresovani za izvoz.
Sa druge strane, Pavlović kaže da su svi veliki sistemi, koji su nekada postojali u BiH i bili lideri u svojoj oblasti, sada rasparčani, i kao takvi izgubili su mogućnost da budu partner bilo kojoj ozbiljnoj kompaniji u svijetu.
“Neophodno je izvršiti reaktiviranje, odnosno revitalizaciju takvih velikih kompanija, kako bi mala i srednja preduzeća mogla naći prostor i mogućnost da se svojom proizvodnjom ili uslugama priključe tako velikom sistemu”, istakao je on i dodao da se ni u jednom društvu ne može očekivati ekonomski razvoj bez velikih kompanija i organizacija.
Kao primjer naveo je slučaj “Zastave” iz Kragujevca, oko koje su se mala i srednja preduzeća reaktivirala, zato što su prethodno imali iskustvo i znanje u proizvodnji auto-dijelova.
“Iz toga se može vidjeti koliko je neophodno da država direktno podrži očuvanje aktivnosti velikih kompanija”, istakao je Pavlović. Nezavisne novine